DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
banovinska uredba mora razjasniti, tko i na koji način će utvrditi, da se pojedina zvjerad prekomjerno umnožila i što se ima razumijevati pod »prekomjerno«. §§. 38. i 39. govore o psima i mačkama skitnicama i sadrže već poznate propise iz ranijih zakona i odredaba u ovom predmetu. Daljim §§ (40—113) t. j , o nadzoru i zaštiti lova, naknadi štete od lova i štete od divljači, unapređenju lovstva, kaznenim odredbama, prelaznim naređenjima i završnim odredbama, nemam što da primjetim. Na koncu da se u kratko osvrnem na lovačku terminologiju u novom zakonu o lovu. §. 1. kaže: »Pravo lova jeste isključivo ovlašćenj e na određenoj teritoriji (lovištu) svu divljač progoniti« i ´,t. d. §. 3. počinje: »O v 1 a š ć e n i k prava lova«. Isto tako u svim daljim paragrafima kaže se: ovlašćenje i ovlašćenik. Držim da bi jezično ispravnije bilo: ovlaštenje i ovlaštenik, kao što je i lovište, a ne lovišče. §. 2. I. (2), pod Pernata divljač, navodi: tetreb r u š e v a c. To je slovenački; moralo bi biti: ruževac. §. 2. II. (2) kaže: sokoli; moralo bi biti: sokolovi. §. 17. kaže: jeleni šarenjaci i košute šarenice . »Šarenica« je biljac (čilim) tkan u šareno. Ispravnije bi bilo: košute šarenjaka. Isti § piše: sr.idać´ . Srndać je provincijalizam. Skupno je ime za tu divljač: srna, srne, a za mužjaka; s r n a c ili srnjak . Ova dva naziva mnogo su naravnija, dok je »srndać« (bez obzira na nedopuštenost slova ć u toj riječi) nenaravan naziv, jer bi se prema njemu ženka morala da zove »srnda«, t. j . imenom, koje se u narodu ne čuje nigdje. Isti §: tetrebke velike i male; fonetski bi bilo: tetrepke. §. 20. druga alineja veli: »Za slučaj da ovlašćenik lova i posle ponovnog poziva ne bi izvršio o t s t r e 1 u dovoljnoj meri «. Otstrel je kovanica prema njemačkoj riječi »Abschuss«; bolje je reći jednostavno: strijeljanje, jer otstrijeliti možemo srnjaku jedino uho ili nogu, a ne možemo otstrijeliti čitavog srnjaka. Sve nas to opominje, da našoj lovačkoj terminologiji moramo posvetiti više pažnje i tu iugoslovenske lovce čeka veliko polje rada. Ing. Z. Turkalj, Ogulin. ORGANIZACIJA RADA OKO DENDROGEOGRAFSKIH ISTRAŽIVANJA. Naš je Krš specifična, originalna, klasična pojava sa znamenitim raznim florističkim i geološkim pojavama. Lep broj raznih naučenjaka studirao je i proučavao mnogostrane i karakteristične pojave našega Krša s obzirom na razne interesantne florističke i geološke pojave. Poznato je, da je naš Krš i sa šumsko-gospodarskog i šumsko-uzgojnog gledišta osobita domena, veliko polje raznih ispitivanja i istraživanja. Službujući već lep broj godina u našem Kršu i obavljajući razne šumarske stručne poslove imao sam i ja često priliku da kritikujući promatram radove šumarskih stručnjaka, pa sam bio i sam u neizvesnosti kako da se prihvatim ovoga ili onoga posla. Razmišljajući o tome došao sam do zaključka, da bi mnogo šumarskih stručnih pitanja, bilo sa šumsko-uzgojnog ili sa šumsko-uredjajnog gledišta, bilo rasvetljeno, kad bi se ta specijalna pojava našeg Krša naučno istražila s obzirom na prirodno rasprostranjenje vegetacije, a uz istodobno ispitivanje tla. Na žalost je takav opsežan rad jednome čoveku fizički nemoguće svladati. Za to treba više ljudi, a i temeljitog poznavanja biljne vegetacije, te odličnog poznavanja tloznanstva. Zbog fizičke nemogućnosti, da bih mogao svoju ideju ikada izvesti a ne posedujući ni potrebnog znanja, bacio sam tu ideju prethodno u zaborav. No čitajući kašnje jedan članak gosp. ing. Vajde, a potom članak gosp. Dr. Miletića vidio sam, da i drugi kolege isto misle kao i ja. Ponukan gornjim člancima i razmišljajući, kako bi se mogla provesti veća i opširnija istraživanja na polju dendrografije, uskrsla je u meni zamisao oko ostvarenja jednog odseka obligatnog karaktera. 55 7 |