DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 52 <-- 52 --> PDF |
zverad prekomerno umnoži, opšta upravna vlast pozvat će vlasnika ili zakupnika lovišta, da broj te divljači u određenom roku umanji . U zakonu se dakle ništa potanje ne određuje, što se ima razumijevati pod »prekomjerno umnože«, a što pod »broj te divljači umanji«, stoga će biti u praksi vrlo teško primjenjivati te ustanove, jer što je po mišljenju jednog interesenta »prekomjerno«, po opravdanom mišljenju drugoga to nije prekomjerno. §. 29. starog zakona o lovu od god. 1893. imao je sličnu ustanovu za grabežljivu zvjerad i glasi: »Potuži li se pučanstvo, susjedni vlasnici i zakupnici lovišta, da se u kojem lovištu grabežljiva zvjerad vrlo umnožila , ima kotarska oblast vlasnika ili zakupnika pozvati da u zapornom roku, koji mu se dati ima, grabežljivu zvjerad potamani. Mine li taj rok bez uspjeha, ima kotarska oblast narediti pod vlastitim nadzorom opć. hajku , u kojoj se smije samo grabežljiva zvjerad ubijati, pa i ta pripada vlasniku ili zakupniku onoga lovišta, gdje je ubijena«. Dakle stari zakon kaže: grabežljiva zvjerad vrlo umnožak«, a novi zakon: divlje svinje itd. i zverad prekomerno umnože«. Pa unatoč toga, što je stari zakon o lovu dozvoljavao hajke samo na grabežljivu zvjerad [gratoežljivci, prema §. 24. tog zakona, čl. XI. prov. nar., alineja osma, na koje se hajka priređuje, jesu: ris, medvjed, vuk i pomladak ove zvjeradi, dok divlje svinje (§ 2\.) nije smatrao za grabežljivce, već kao »crnu divljač« (§ 23.)], imamo iz prakse slijedeće riješenje opšte upravne vlasti prvog stepena (Sresko načelstvo) iz februara 1932. godine: »Kroz 8—10 dana održati će se ponovno službena hajka na veprove, jer je konstatovano prigodom zadnje hajke, da ima tamo još 5—6 komada divljih svinja, koje nisu ubijene. Nova odluka biti će pravovremeno izdana, a dotle na osnovu čl. 46. zakona o unutrašnjoj upravi zabranjujem svakom, da od danas pa do slijedeće hajke veprove (divlje svinje) goni, plaši ili ubija.« U ranijoj odredbi i za ranije održavanu hajku na divlje svinje određuje isto sresko načelstvo slijedeće: »Na osnovu čl. 46. zakona o unutrašnjoj upravi zabranjujem svakom pod prijetnjom najstrožih zakonskih posljedica, da u -pomenutoj šumi od danas, pa dok se hajka ne obavi, vrši bilo na koji način gonjenje, plašenjc i rastjerivanje divljih svinja, pod čim razumijevam i pucanje.« Pripominjem, da su te odluke o održavanju hajke na divlje svinje izdane vlasniku t. j . zakupniku izlučenog zasebnog lovišta, u kojem su se te hajke održavale. Iz toga razabiremo, da je u ovom slučaju opšta upravna vlast prvog stepena pod »prekomjerno umnoženje« smatrala 5 — 6 komada divljih svinja u jednoj šumi. Dalje vidimo, da je ista upravna vlast neprekidno kroz dva mjeseca (januar i februar), t. j . kroz čitavo vrijeme kad su se te hajke na tih 6 divljih svinja obdržavale, odnosno rad´i nepogodnog vremena i drugih uzroka odgađale, zabranila svakom pa i samom vlasniku i zakupniku toga lovišta bilo kakov lov na divlje svinje, a kako je zabranila i »pucanje«, jasno je, da je zabranila uopće vlasniku i zakupniku lova bilo kakovo vršenje lova u tome lovištu sa vatrenim oružjem. Na temelju takovih odredaba, i ako nezakonito izdanih na osnovu starog zakona o lovu po opštoj upravnoj vlasti prvoga stepena, što onda mogu lovci i zakupnici lova očekivati od § 36. i §. 37. novog zakona o lovu, koji izričito kaže »ako se divlje svinje prekomerno umnože« i koji uz to još određuje »u hajci je slobno ubijati divlje svinje i zverad, a ubijena divljač pripada onome ko istu ubije«. Prema ovome zakupnici lovišta ne mogu od §.. 36. i § 37. očekivati ništa dobro i njihovo negodovanje posve je razumljivo, jer interesenti mogu po tim ustanovama svakog časa i u svako vrijeme održavati lov po tuđim lovištima u vidu opštinskih hajki, kod toga dobiti besplatno pogoniče i jošte si ubijenu zvjerad i pridržati. A što onda ako neki vlasnik sopstvenog lovišta ili zakupnik opštinskog lovišta želi da ima u svom lovištu nekoliko divljih svinja za svoju zabavu ili da mu preruju i prorahle šumsko tlo za šumsku kulturu ili želi da ima nekoliko lisica u svom lovištu? Izgleda, da mu to po ustanovama §§ 36. i 37. neće biti moguće, jer će se uvijek naći interesanata, koji će moći dokazati, da divljih svinja ili lisica ili divljih mačaka ima previše. Svakako 550 |