DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 30 <-- 30 --> PDF |
vlage. -Kupac po primitku robe prigovarao je, da parena bukovina sadrži procenat veći od 15%. Na zamolbu toga poduzeća u Zavodu za Uporabu Šuma zagrebačkog univerziteta (pretstojnik Zavoda prof. dr. A. Ugrenović) izvršeno je istraživanje procenta vlage bukovine, koja potječe iz pilana dotičnog poduzeća. Ta istraživanja dala su nam poticaj za ovaj članak i čine ishodište naših razmatranja. Nakon prethodnog vaganja na apotekarskoj vagi stavili smo probe u sušionik na plin. Nakon sušenja od 20 sati kod temeperature od 105°C izvršeno je prvo kontrolno vaganje, nakon 25 sati drugo i nakon 32 sata treće vaganje. Kontrolnim vaganjem ustanovili smo, da su probe prosušene do apsolutno suhog stanja, jer ne daju nikakove razlike u težini 2 i 3 kontrolnog vaganja. Po izvršenom sušenju ponovo smo vagnuli svaku probu zasebno, te smo došli do rezultata sadržanih u tabeli 5. Drugo nam je jedno poduzeće poslalo 12 odrezaka parene bukovine. No pošto su odresci bili većih dimenzija, razrezali smo svaki komad po dužini vlakanaca na tri djela, a komad br. 1 na 15 dijelova (si. 3). Cilj toga rastavljanja bio je, da se utvrdi razlika u procentu vlage na površini i u unutrašnjosti probe. Na taj način dobili smo 48 proba. Mjere vlage izvršeno je najrije higrofonom. Kontrolnim vaganjem ustanovili smo, da kontrolne probe imaju težine, kako ih pokazuje tabela 6. Na osnovu toga utvrdili smo, da su naše probe osuše- Siika ., ne do apsolutno suhog stanja. Ponovnim vaganjem proba i obračunavanjem došli smo do rezultata u tabli 7. Što smo dokazali gornjim istraživanjima? 1) Komparirali smo podatke dobivene higrofonom sa onim iz sušionika. Rezultat te komparacije prikazan je na si. 4. Iz te komparacije jasno je, da se rezultati dobiveni pomoću higrofona znatno razlikuju od rezultata dobivenih pomoću sušionika. Ako uzmemo brojke sušionika za bezuvjetno tačne, to jest njihovu grešku jednakom nuli, onda vidimo, da diferencije između higrofona i sušionika nisu jednake ni po znaku, ni po veličini. Naročito je velika razlika između higrofona i sušionika kod najmanjih (8´3, 8´5, 8´8%) i najvećih (22´2%) naučnih procenata vlage. U čemu je razlog tako velikim razlikama odnosno greškama? To vrelo grešaka po higrofonu trojako je: konstrukcija aparata, građa drveta i kemizam drveta. Ne možemo se upustiti u ocjenjivanje konstrukcije samoga aparata, jer nismo zato kompetentni. Vjerojatno je, da je ovo vrelo grešaka najslabije. Daleko je važnije vrelo grešaka u strukturi samoga drveta. Poznato je, da je vodljivost elektriciteta u drvetu u longitudinalnom smjeru (smjer vlakanaca) 2 do 10 puta veća od vodljivosti u tansverzalnom i radijalnom smjeru. Zatim je od upliva usukanost žice, neprava srž, zdravost, širina godova i širina zone ranog i kasnoga drveta. Najvažniji je uzrok u kemizmu drveta. Možda bi aparat dao pouzdane i jednako vrijedne rezultate, kad bi se radilo samo o kemijski čistom ligninu i celulozi. No u drvu i drvnom soku ima znatnih količina bjelančevine, ugljohidrata, glikozida, ulja, kiselina, smole, soli itd. (i to kod pojedinih vrsti drveća u različitim količinama i različitim kombinacijama), a ovi su od presudne važnosti za vodljivost elektriciteta. Iz fizike znamo, da je vodljivost elektriciteta kemijski čiste vode jednaka nuli. Vodljivost elektriciteta u vodi pojavljuje se, kad se u vodi 528 |