DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— bjelančevine, soli itd. Drvo sušeno parenjem (bukovina) sadrži —
prema našim brojnim istraživanjima — još uvijek 8´2% do 26*0% vlage.


Za što bolju i jasniju predodžbu higroskopičnosti u prosušenom drvetu
potrebno je razmotriti zakon o uravnoteženosti vlage sa gledišta
naših klimatskih prilika. U tom cilju donosimo meteorološke podatke Geofizičkog
Zavoda u Zajjrebu za naše krajeve u godini 1931. U tabeli broj
2 sakupljeni su podaci za temperaturu, a u tabeli br. 3 podaci za relativnu
vlagu uzduha.


Prema podacima ovih tabela, a po zakonu o higroskopskoj ravnoteži
izlazi, da bi jedno te isto drvo, prosušeno prirodnim načinom do 10%
vlage, pokazivalo mjeseca jula, avgusta i novembra 1931 različit procenat
vlage prema lokalitetu uskladištavanja (uz pretpostavku da je djelovanje
vlage bilo dovoljno dugo) i to:


juli avgust novembar*


% % cea %
Crikvenica 10"6 11*8 17´0
Gospić 10´8 12*0 23*5
Kraljevica 1.9 130 18" 5
Lipik 122 14*5 24*0
Slav. Požega 132 15´0 24"0
Ravna Gora 14´0 1,5*5 24*5
Zagreb 107 12*5 21´0
Liverpool 15´8 17´5 21*5


Iz -gornjega se vidi, da pojam prosušenosti drveta ne možemo smatrati
postojanim. Naprotiv, on je različan: 1. prema raznim lokalitetima,


2. za isti lokalitet prema klimatskim prilikama. Iz gornjeg se pregleda
vidi, da razlike prema lokalitetima mogu da iznose do 7"5%, a razlike klimatske
za izvijestan lokalitet sve do 127%. Drvo u stanju prosušenosti
na stovarištu negdje između Lipika i Slav. Požege imalo bi ljeti 12*2%
do 15%, u kasnoj jeseni cea 24%. Isto drvo u našim morskim lukama
(Crikvenica — Kraljevica) imati će ljeti 10*6% do 13%, u kasnoj jeseni
17% do 18´5%. Isto drvo imalo bi u Liverpool-u ljeti 15´8% do 17´5%,
u kasnoj jeseni cea 2.5% vlage.
Razumljivo je, da prosušeno drvo na istom lokalitetu i pod istim
klimatskim prilikama mora da pokazuje različit procenat vlage, dakle
različit stepen prosušenosti, još i prema načinu sušenja i uskladištavanja.
Dalje je za pojam vlage vrlo odlučno, da li je za obračun procenta vlage
uzeta kao osnovica težina sirovog,provelog ili prosušenog drveta. Naime,
nikako nije svejedno, ako za obračunavanje procenta vlage postavimo
formulu:


T — T


K= . --100 I.


ili formulu:


gdje je . — procenat vlage, T, = težina sirovog odnosno prosušenog,
´i´* = težina apsolutno suhog drveta. Procenat vlage K* iz formulenazvaćemo »naučnim procentom vlage«, a Vk \z formule II »komerci


* Podaci za novembar utvrđeni su samo približno tačno, jer u Kollmannovom
grafikonu nema temperatura ispod 15° C.
525