DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 23     <-- 23 -->        PDF

na isparivanje u njemu sadržane vode. Drugim riječima, svakih 10%
vlage u drvetu smanjuje njegovu snagu ogrijevanja za neko 12%.


Vlaga smanjuje vodljivost zvuka i povećava vodljivost topline. Ona
povećava i vodljivost elektriciteta. Ovo njeno svojstvo od naročite je
važnosti za naša kasnija razmatranja. Vodljivost elektriciteta mjeri se
otporom, koji stavlja drvo prodiranju električne struje. Poznato je: 1.
da kraj dva puta većeg stepena vlage (razlika između provelog i sirovog
drveta) vodljivost elektriciteta može da bude 25 do 40 puta veća, 2. da
je vodljivost u longitudinalnom smjeru 2 do 10 puta veća nego u radijalnom
i tangencijalnom smjeru.


Naročito je velika uloga vlage sa gledišta iskorišćavanja šuma
zbog gubitka na kamatima, koji nastaje za vrijeme čekanja da se drvo
bilo u šumi bilo na stovarištu prosuši, te da postane upotrebljivim. Kad
se uzme u obzir, da se prirodnim putem drvo suši u neke svrhe i po
nekoliko godina, razumljivo je, da je taj gubitak na kamatima velik. No
i vještačko sušenje i parenje drveta traže znatan trošak oko investicija
postrojenja. Dakle je i ovdje vlaga odlučna po finansijsku stranu rada.
Najzad i samo vještački prosušeno drvo ne daje punu garanciju, da je
sušenje izvršeno pravilno u čitavoj masi i da dosegnuti stepen vlage odgovara.
Dakle je vlaga onaj činilac, radi koga može da dođe do spora
između prodavaoca i kupca. A svaki spor, pored neugodnosti, povlači za
sobom i troškove oko parničenja i mogućnosti gubitka.


PoWarlimont-u i Kollmannu postoji zakon higroskopske
ravnoteže, t. j . drvo nastoji da kod sušenja dostigne onaj procenat vlažnosti,
koji odgovara relativnoj vlazi uzduha. Drugim riječima, drvo
ispušta vlagu, ako je vlaga uzduha, koji ga okružuje, manja od njegove.
Naprotiv, drvo prima (upija) vlagu, ako je ono suvlje nego uzduh, koji ga
okružuje.


Promotrimo sada pobliže pojam relativne i apsolutne vlage uzduha.
Iz fizike znamo, da je relativna vlaga količina vodenih para u
zraku izražena u procentima prema onoj količini, koju bi uzduh mogao
da primi u stanju svoje zasićenosti. Apsolutna je količina vlage ona njena
količina (izražena u gramima), što je uzduh sadrži u jedinici volumena
kod izvjesne temperature. Da se jedan kubni metar zraka zasiti vodenom
parom, potrebne su kod različitih temperatura različite količine vodene
pare. Iz tabele br. 1, koju donosimo prema Kollmannu 1 lako je obračunati
apsolutnu količinu vlage u 1 m3 zraka za izvjesnu temperaturu
i izvjestan procenat relativne vlage. Na pr. za temperaturu od 50 C° i
relativnu vlagu od 70% bit će apsolutna količina vlage 82´9 X 07 = 58´03


Tabela 1.


Temperatura C° 0 5 10 ! 15 20 25 30 35 40
Vodena para u g 4,8 6,8 9.4 12,8 17,3 23,0 30,4 39,6 51,1
Temperatura C° 45 50 55 60 65 70 75
Vodena para u g 65,4 82,9 104,3 130,1 161,1 197,9 241,6
Temperatura C° 80 85 90 95 100
Vodena para u g 293,0 353,2 423,1 504,1 597,3


1


Kollmann : Künstliche Holztrocknung und Holzlagerung str. 66.


521