DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 22 <-- 22 --> PDF |
heja i trahejida. Drugi se dio vode (5%) nalazi u prostorima živih ćeli jica. Oko 35% vode apsorbovano je u stijenkama ćelijica. No i drvo, koje je već isparivanjem izgubilo jedan dio vode, prima ponovo vlagu. To biva naročito kad drvo ostane ležati duže vremena u vlažnom uz duhu, na vlažnom tlu, izloženo oborinama, a naročito kad leži u vodi ili pod vodom. Ova vlaga zauzima u rečenim anatomskim čestima onaj prostor, koji je po dovršenom sušenju bio ispunjen zrakom. Da si možemo stvoriti opću sliku o ulozi vode u drvetu kao tvari, promotrićemo, kako vlaga, bilo pozitivno bilo negativno, upliva na teh nička svojstva drveta, naročito na težinu, utezanje i bujanje, tvrdoću, čvrstoću, cjepljivost, žilavost, trajnost, snagu ogrijevanja, vodljivost zvuka, topline i elektriciteta. Vlažnost povećava težinu drveta. Razlike između prosušenog i sirovog drveta mogu da iznose 35 do 45%. Razmjerno velika težina ne prosušenog drveta otešćava pokretanje i manipulaciju, te znatno posku pljuje transport drveta. Dakle, s obzirom na uvećavanje težine vlažnost je drveta nepoželjno svojstvo. Pojave utezanja i bujanja drveta uslovljene su vlagom odnosno njenim kretanjem. Uporedo sa nestajanjem vode iz drva nastaju umanjivanja dimenzija i volumena. Pošto je utezanje nejednolično u različitim smjerovima (u smjeru žice 0.1 do 0.35%, u radijalnom smjeru 2.0 do 8.5%, u smjeru godova 4 do 14%), te pošto se uporedo sa utezanjem javljaju pojave prštanja (raspucavanja) i vitlanja drvita, dolazimo do zaključka, da je vlaga nepoželjna, jer narušava postojanost forme, volumen i dimenzije drveta. Kako ćemo pokazati, nije svaka vlaga u drvetu štetna u rečenom smjeru, već samo ona, koja prelazi izvjesnu granicu. Vlažnost smanjuje tvrdoću drveta. Tvrdoća prosušenog drveta dvaput je veća od tvrdoće sirovoga drveta. Pošto o tvrdoću kao svojstvo drveta vežemo pojam tvrdoga i mekanoga drveta, jasno je, da se vlažnost smatra jedamput pozitivnim, a drugi put negativnim svojstvom. Vlaga može smanjiti čvrstoću natezanja, otpor sukanja, razmicanja i savijanja u nekim slučajevima sve do jedne trećine. Zato sa gledišta građevnog, gde čvrstoća drveta igra presudnu ulogu, vlažnost je izrazito nepoželjno svojstvo. Vlaga povećava cjepivost drveta lišćara i smanjuje cjepivost četinjara. Znači, ona je za cijepanje robe kod lišćara poželjno, a kod 5amovine nepoželjno svojstvo. Vlaga povećava sposobnost savijanja (žilavost, savitljivost). Dakle gdje se traži od drveta savitljivost (produkcija štapova, košara, o´oručeva itd.), vlaga je u drvetu poželjna, a često i neophodno potrebna (savijena parena bukovina, elise aeroplana). Najvažnija je uloga vode s obzirom na trajnost drveta. Sama voda (vlaga u drvetu) razmjerno slabo utječe na trajnost drveta. No djelo. vanje vlage u drvetu postaje katastrofalno, kad joj se pridruži toplina, velika relativna vlaga uzduha, ukratko atmosferske prilike, koje omogućuju razvoj gljiva, što razaraju drvnu tvar. No sama voda može biti i konzervirajućim sredstvom za drvo. Plavljeno drvo i drvo, koje je izvjesno vrijeme preležalo pod vodom, pokazuje veću trajnost, jer su iz njega uklonjeni sokovi, koji predstavljaju hranivo za gljive, a spriječen je odnosno ograničen i pristup uzduha, jer vlage ima suviše mnogo. Snaga ogrijevanja ovisna je o stepenu vlažnosti drveta. Računa se, da drvo sa 20% vode troši skoro četvrtinu svoje ogrijevne snage 520 |