DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 15     <-- 15 -->        PDF

godina; onda je celokupna drvna masa, koja će se poseći = 100.000 +


5.000 .-5 = 125.000 m3pn. Godišnji etat je tada 125.000: 10 = 12.500 m3pn.
Prema ovome etatu određuje se sada, kolika će površina i gde da se poseče,
o čemu će biti govora kod plana seča. Ako bi se seča protegla na
jedan ceo obrt, onda bi se radilo isto ovako, samo bi se eventualno moglo
biti nešto oprezniji, jer bi se tekući priraštaj mogao i smanjiti kod delova,
koji će doći najdocnije za seču.
Kada je šuma vrlo mlada, pa u prvo vreme nema ništa za seču, onda
bi se. ako se odluči za seču i kada dođe vreme za nju, odredio procenat
drvne mase, koji ima da se izvadi putem prorede, zatim vreme, za koje
to treba da se učini, pa bi se ova drvna masa podelila sa tim vremenom.
Razume se, da bi se sadanjoj drvnoj masi, u slučaju da se proredi ne
pristupi odmah, imao da doda i priraštaj za tih nekoliko godina, pa bi se tek
od te drvne mase određivao procenat. Od dužine toga vremena za seču,
starosti šume, namere sopstvenika šume i uređivača iste zavisi, da li
će se odlučiti za reviziju aosle izvršene prorede na celoj površini, ili će
se određivati odmah nov eta sa novim planom seče, koji bi važio tek
posle izvršene prorede.


Na isti način, kako je napred izračunat eta, izračunavao bi se on i
kad bi šuma bila srednjedobna ili izmešanih starosti, a ima da se seče
kroz ceo obrt. Dakle uvek bi se sračunala drvna masa, koja će sve doći
pod seču, pa bi se posle birala mesta, gde bi se ona posekla.


Planom seča treba da se odredi, koje će se godine gde šeći i u kojoj
količini. Pri određivanju pojedinih delova za seču mora se starati da se
obrazuje jedno jedinstveno sečište ili bar da bude što manje izdeljeno.
Pri tome ima da se pođe od izračunatog etata. Prema sadanjoj drvnoj
masi, priraštaju i godini, kada će se šeći, određuje se površina, sa koje
ima ta drvna masa da se poseče. Uzimaće se cele sastojine ili odelenja,
ali i sami njihovi delovi. Kako ovo izgleda, najbolje će se videti iz primera.
Ako je godišnji eta određen sa 5.000 m3pn., onda će se recimo za
prvu godinu seče za ovu količinu uzeti odelenje 21 sa površinom od 80
hek. i drvnom masom na hektaru od 50 m3pn. Tako bi se dobilo 4.000
m3pn. Ostatak od 1.000 m3pn. dopunio bi se iz odelenja 22 površine 60
hektara i 45 m3pn. po hektaru. No od ovoga bi se odelenja za seču uzelo
samo 22.22 hek., jer na toj površini ima tačno 1.000 m3pn., dakle onoliko
koliko nedostaje. U petoj godini ima da se poseče takođe 5.000 m3pn. i
za to bi se odredilo odelenje 29 sa površinom od 45 hek., drvnom masom
od 60 m3pn. po hektaru i priraštajem od 5 m3pn. po hektaru. Sadanja
drvna masa je dakle 2.700 m3pn. Ovoj masi ima da se doda priraštaj za 4
godine (a ako bi se seča vršila u letu, eventualno i nešto od 5 godine,
ako se tako tačno radi), što iznosi 900 m3pn. Svega daje ovo odelenje
3600 m3pn. Ostatak od 1400 m3pn. morao bi se dopuniti iz 30 odelenja,
čija je površina 60 hek., drvna masa i priraštaj po hektaru kao i kod
29 odeljenja. U doba seče imaće ovo odelenje 80 m3pn. na hektaru. Prema
tome za 1400 m3pn biće potrebno uzeti iz ovoga odeljenja 17.5 hektara.
Na taj će se način vršiti kalkulisanje za ceo plan. Lako je moguće, da se
na kraju onog vremena, za koje se pravi plan, pokaže neka razlika, t. j.
da taj poslednji eta bude nešto veći ili manji prema određenom. To bi
došlo usled računanja sa priraštajem, jer se ovde rad; tačnije, određenije
nego kod opšteg određivanja etata. Ako je razlika mala, može se ostaviti
ona toj poslednjoj godini, a ako je veća, onda mora da se plan ponovo
kalkuliše, kako bi se to izjednačilo. Ako se ne želi ovako stroga potraj


513