DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Da bi pak od Avale i Lipovice stvorili nešto ma i približno ovim uzorima,
potrebno je delom modificirati ono što je čovek do sada tamo
stvorio, delom raznim kulturnim radovima uputiti prirodne sile tako, da
se stvori prirodni poredak, koji se potom ima trajno sačuvati.


A) Avala.


Nalazi se 15 km južno od Beograda. Površina od 30770 ha ima oblik
kule male osnovne površine a velike visine. Od podnožja pa do vrha,
čija je kota 522, u velikom usponu savlađuje se visinska razlika od čitavih
290 m. Nedaleko od nje, na JI nalaze se veće šume Karagača i Šuplja
Stena, gde će se podići sanatorijum za tubefkulozne, pošto je za ovu
svrhu Ministarstvo šuma ustupilo 82´5 ha.


Sa podnožja, sa Z na S., prvo starim pa potom novim putem, stići
ćemo do vrha, tako da ćemo gotovo čitavu Avalu pregledati po jednom
spiralnom preseku, od podnožja do vrha. Ali — hajdemo redom!


Posle oveće grupe Larix europea i mnogo manje Pinus maritima
nailazimo na kulture crnog bora s donje i belog bora s gornje strane
puta. Na ove prostrane kulture nastavlja se njiva Velika krčevina, zasađena
sa Juglans nigra; od ove do Ježinog bunara bila je srednjodobna
hrastova sastojina, koja je posečena za vreme rata. Ostavljeni semenjaci
naplodili su toliko stanište, da je tu danas gust podmladak čistog hrasta
(Ou. sessiliflora) sa primesom bresta, klena, jasena. Od Ježinog bunara
do Hladne vode ide se kroz mešovitu sastojinu, u kojoj ipak prevlađuju
vrlo lepi primerci bukve, sem koje ima hrasta, graba, bresta, klena i po
koja lipa. Dalje, na strani ispod Zvecare i Orlova, većinom je bukva, stari
semenjaci, koji su naplodili oko sebe, te je stvoren obilan podmladak. Tu
i tamo nađe se i po koji jasen, javor i mleč. Zatim nailazi njiva zv. Divljač,
velika oko 4 ha, na kojoj je sađena Picea excelsa, koja je propala u zimi
1928/29., pa je zamenjena sa Acer negundo. Na njivi Zvecari pokušan je
Aesculus hypocastanum, a više nje izbija se na novi put, koji ide do vrha,
Kraj samog puta, s njegove donje strane, nalazi se grupa Abies balsamea,
a duž puta, levom stranom, sađeno je ukrasno šiblje Tamarix, Hibiscus,
Lonicera, Liburnum. Posle ovoga za kratko vreme stići ćemo na vrh,
na kome smireno počiva naš Neznani Junak, a malo dalje, na najvišoj koti,
nalaze se ruševine Avalskog grada, za koji neki naučnici misle da je
rimski, a narodno predanje ga pripisuje prokletoj Jerini, ženi despota
Đurđa Smederevca. Ispod samog grada nalazi se grupa borova i smrča.


Pošto se odmorimo i razgledamo elegantan hotel Ministarstva šuma,
vratićemo se natrag, ali ne istim putem. Prošav pored planinske kuće
spustićemo se novom pešač´kom stazom do rasadnika, ispred koga se nalazi
grupa Cedrus atlantica i jedna Picea pungens argentea. Prošav kroz
park, idući na zapad, stićićemo do Sakinog potoka, u čijem se koritu, na
obe obale, nalazi oko 100 Abies pectinata, zbog čega je i bilo vredno
potruditi se ovamo.


B) L i p o v i c a.


Ona je na 25 km J. I. od Beograda. Najviša joj je kota 278 m, a razlika
između ove najviše i najniže kote u šumi iznosi oko 135 m. Površina
ćele šume iznosi 987 ha.


Sredinom šume prolazi moderan drum Beograd-Lazarevac. Levo i


426