DIGITALNA ARHIVA UMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraivanje po punom tekstu
UMARSKI LIST 7-8/1933 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LITERATURA. Dr Treit z Péter : A sôs es szikestalajok természetrajza 1924 S z e n t a n n a y Samu : A szikitalajmiivelése es javitâsa 1928. Bernâtsk y Jenô : A szikestalajok novényzetc, kulönös tekintettel a befâsitâs kérdésére. Erdészeti Kiséletek 1913. Dr Sâvol y Fercncz : Az Alföld fâsitâsâtôl es ontôzésétôl a mezogazdasâg téren vârhatô bioklimatikus érték novelés rôl. Erdészeti Lapok 1920. Kis Ferencz : Az Alföld fâsitâsânak kérdéséhez. Erdészeti Lapok 1920. Dr grôf Forgâch Balâzs: Az akac szereipe ar Alföld fâsitâsânâl. Erdé szeti Lapok 1926. Bék y Albert : Az Alföld erdositésérôl. Erdészeti Lapok 1926. Bék y Albert : Az alföldi gazdasâgi fâsitâsokrol. Erdészelti Lapok 1926. Bék y Albert : A fa gyokézérôl. Erdészeti Lapok 1927. Dr Magya r Pal : A szikes fâsitâs kézdéséhez. Erdészeti Lapok 1926. Dr Magya r Pal : Az Alföld fâsitâs köretoöl. Erdészeti Lapok 1927. Dr Magya r Pal : Ismet az Alföld fâsitâs kôrébôl. Erdészeti Lapok 1927. Dr Magya r Pal : Szikes fâsitâsi kisérletek a siispôkladânyi telepcn. Erdé szeti Kisézle-tek 1929. D r Magya r Pal : Qyokérvizogalatok csemetekerti es szikes talajban. Erdészeti Kisézletek 1929. Dr M a g y a r P â 1: Növenyökologiai vizsgalatok szikes talajon. Erdészeti Ki sézletek 1929. Bodo r Gabor : Az Alföld fâsitâsa. Erdészelti Lapok 1929. Zsâ k Lajos : A fâk fontosabb müszaki tulajdonsâgoirôl, tekintettel az alföldi fâsitâsza. Erdészeti Lapok 1927. Sommaire. Biologie des terres salines, leur amélioration, cultivation et exploitation en général; sylviculture sur les terres salines et sa signification en particulier; reboisement des terres salines sur le point de vue écologique; mode de reboisement des terres salines; essences pouvant a cet effet etre envisagées; mesures générales peur l´intensification de l´économie sur les terres salines. SAOPĆENJA KEREKENJIJEVA PRIPOMOĆNA ZAKLADA. Prigodom njene pedesetgodinjice. Većemu dijelu mladje generacije naega udruenja nije moda poznato, da u krilu Jugoslovenskog umarskog Udruenja postoji zaklada pod gornjim imenom, zaklada kojoj je plemeniti cilj dijeliti novčane potpore udovicama i siročadi pokojnih joj članova. Stoga sam preduzeo, da o toj zakladi napiem nekoliko riječi, s namjerom, da s njome upoznam i one članove udruenja, kojima jo nije poznata njena svrha, jer bi bilo dobro, da i oni njoj pristupe, kako bi nakon njihove smrti udove njihove i siročad bili dionicima blagodati, to ih prua ta zaklada. Navesti ću stoga ukratko njen istorijat. Na glavnoj godinjoj skuptini Hrvatsko-Slavonskog umarskog drutva, koja se od 12. do 15. augusta 1883. godine odrala u Ogulinu, iznio je tadanji tajnik drutva predlog, da bi s obzirom na to to drutvo od unitili dohodaka ima viak od 100O forinti, koji je uloen u tedionici, bilo najshodnije, da se u okviru drutva osnuje 472 |