DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 53     <-- 53 -->        PDF

će ustrajati patuljasti oblici voćaka, koji se oplemenjuju ili kalame na
podlogama divlje kruške, gloga i trnjine, koje mogu na slanicama da
uspijevaju. Divlje kruške možemo da uzmemo za podloge kruškama, glog
za podloge kruški i dunji, trnjinu za podlogu šljivi i kajsiji. Umnažanje
podloga izvodi se sijanjem sjemena, reznicama i položnicama kod vinove
loze, ribizla, ogrozla, dunje i eventualno jabuke.


Jabuka na podlozi Pirus Malus dade se ponešto uzgajati na slanicama.
Bolje uspijevaju patuljasti oblici s podlogama Pirus Malus frutescens
i P. M.alus praecox. Jabuke ne vole suviše veliku toplinu. Kruška
(Pirus communis, P. piraster), kako se iz svega izloženoga moglo vidjeti,
može najbolje da uspijeva na slanicama, pa je zato dobra kao podloga.
Dunja (Cydonia vulgaris) može prilično da uspijeva. Umnožava se vrlo
dobro reznicama i položnicama. Oskoruša (Sorbus domestica) ne uspijeva
niti se sadi na slanicama. Mušmula (Mespilus germanica) ne nalazi
se na slanicama, ali bi se mogla uzgajati na podlozi Cydonia vulgaris.
Šljiva je dosta izbirljiva. Na podlozi Prunus domestica ne može se uzgajati,
jer treba vlage u tlu i rose. Na podlozi Prunus insititia išlo bi to
već bolje, dok se na podlozi Prunus Myrabolana i Prunus cerasifera dade
uzgajati prilično, jer ove mogu podnijeti i sušu. Trešnja na podlozi Cerasus
avium uspijeva na slanicama donekle, a na podlozi Cerasus communis
bolje. Višnja na vlastitoj podlozi (Cerasus Communis) uspijeva
dobro. Kajsija (Prunus armeniaca) rado promrzne i ne voli suviše veliku
sušu. U zaklonima na podlozi trnjine (Prunus spinosa) kao patuljasti oblik
i na podlozi badema (Amygdalus communis) kao viši oblik može se ponešto
uzgajati. Breskva (Prunus persica, Persica vulgaris) može ponešto
uspijevati na slanicama. Badem (Amygdalus communis) na zaklonjenom
mjestu uz dosta kreča može se eventualno ponešto saditi. Orah (Juglans
regia) dosta slabo uspijeva na slanicama, jer mu žilju smeta nepropusna
tvrda ploča, a od velike studeni znadu grane promrznuti. Dobrim pripravljanjem
zemljišta, prevrtanjem i biranjem vrsta otpornijih spram promrzavanja
moći ćemo uzgajati i orah. Lijeska (Coryllus Avellana) ne
može uspijevati na slanicama. Pitomi kesten (Castanea vesca) isto tako.
Dud (Morus alba i M. nigra) ponešto uspijeva. Dobrom prethodnom obradom
tla i popravljanjem moći će se uzgajati više. Vinova loza (Vitis vinifera)
može se uzgajati samo na dobro pripravljenom, prevrnutom i đubrenom
tlu na podlogama Vitis Rupestris, V. Sonis, V. Berlandieri i Rupestris
Monticola. Ogrozl (Ribes grossularia) uspijeva na slanicama. Ribizi
(Ribes rubrum) isto tako. Malina (Rubus Ideus) i kupina ´(Rubus fructicosus)
ne uspijevaju na slanicama.


Da bi se slana zemljišta, gdje ih ima, mogla popraviti, klima, zdravlje
i blagostanje ljudi poboljšati i gospodarenje što više intezivnim učiniti,
potrebno bi bilo, da u tome daju inicijativu u prvom redu država,
odnosno banovine. Ovo se može postići propagandom, predavanjima,
kurzevima, davanjem učitelja za obučavanje, publikacijama, raspravama,
putovanjima i izletima, stvaranjem uzornih popravljenih zemljišta i davanjem
nagrada privatnicima za uspjela popravljanja tla, pedološkim
ispitivanjem tla i njegovih kemijskih sastojaka, besplatnim dijeljenjem
slanica i oslobađanjem od poreza i ostalih dažbina uz obavezu zbiljnog
popravka slanica, besplatnim razdavanjem sadnica iz banovinskih rasadnika
i davanjem nagrada za uspjela pošumljenja, te omogućenjem jeftine
dobave i dovoza krečnoga praha i mulja za popravljanje.


471