DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 52     <-- 52 -->        PDF

moguće radi tvrdoće tla saditi tako duboko, da prođu i kroz nepropusni
sloj, onda to valja bezuslovno učiniti, kako bi reznica mogla dopirati do
potrebne vlage i za vrijeme suše i tamo u mekšemu tlu razviti žilje. U
napravljenu lutaju pored sadnice dobro je nasuti krečnoga praha, da bi
koloidi ostali u koaguliranom stanju, odnosno da bi se donekle održala
poroznost tla. Reznica se mora dobro učvrstiti postrance šilom u dva
međusobno okomita smjera, da se ne bi kasnije zemlja oko reznica sasušila
i odijelila od reznice. Gdje vrba već postoji, pomlađuje se izbojcima
iz panja.


Inače vrba podnosi dobro i svijetlo i oprečnosti temperature. Ne
može na slanicama dati bog zna kakovo drvo. Važnost njenoga uzgoja
samo je u tome, da njome možemo zašumiti i najvlažnija dot. mokra
mjesta. Miješa se i uzgaja sa mekim vrstama listača i amerikanskim
jasenom. Mora se sjeći u ophodnji od 20—35 godina.


Uzgoj nasada košaračkih ili plemenitih vrsta vrba na slanicama
ima mnogo veću važnost, jer zemljište na taj način daje i najveći prihod.
Uzraslo pruće na slanicama vrlo je dobroga kvaliteta, dosta tvrdo, vitko,
elastično i fino, nije grubo i granato.


Za košaračku vrbu najbolje je ono zemljište, koje je prvo periodički
dolazilo pod vodu. Takovo se zemljište mora najprvo odvodniti, kanalizirati,
po mogućnosti prethodno jednu godinu dana orati, u jesen prevrnuti
ili rigolati i u proljeće zasaditi reznicama plemenitih vrba. Kultura
se mora što češće u prvoj, a prema potrebi i u drugoj godini kopati, da
bi se spriječilo izdavanje vlage i reznice što bolje mogle primiti, te da
bi se kultura što prije sklopila.


Najbolje uspijeva Salix purpurea. jer ima najmanje zahtjeva na tlo
i vodu najduže može da izdrži. Za njom dolaze one vrste, koje se obilnim
lišćem mogu što prije zatvoriti. To bi bile Salix americana, S. amvgdalina
i S. alba vitellina aurea. Salix viminalis, jer ima rjeđe lišće, uspijeva
slabije. Po Vadašu na suhim mjestima slanica može da uspijeva dosta
dobro Salix pruinosa ocutifolia.


Drugo grmlje ili malo drveće, koje se nalazi na slanicama, rijetko
se uzgaja umjetnim načinom, pa zato njegov opis ovdje i ne donosimo.


IV. Uzgoj voćaka i mjere za podizanje gospodarstva na slanicama.
Na koncu ću par riječi spomenuti i o voću, koje se može uzgajati
na slanicama i sa kakovim uspjehom. Ne može uopće biti riječi o nekom
intenzivnom uzgajanju voćaka na slanicama, nego samo o mogućnosti
uzgoja i opstanka voćaka oko nastanbi na slanicama. Općenito se može
reći, da sve voćke vole dobro plodno i rastresito tlo sa dosta kreča i
vlage, zatim blažu klimu sa više vodenih para u zraku. Svijetlo sve
voćke dobro podnose. Da bi pojedine voćke pored oporosti klime mogli
na zemljištu slanica uzgajati i održavati, potrebno je zemljište tako duboko,
a po mogućnosti i što šire prevrnuti ili rigolati, da izvadimo i
nepropusni sloj. Najbolje je, ako je moguće tako prevrnuti čitavu površinu
voćnjaka. Gdje kanimo saditi male patuljaste voćke (ogrozle, ribizle i
lozu), dobro će biti i jednostavno nešto deblje razastiranje zemlje, donesene
ispod nepropusnoga sloja. Sa sadnjom se voćke imaju još i da
pođubre. Tako ćemo dobiti plodno, raztresito i vlažno tlo sa dosta nevezanoga
kreča.


Što se tiče klime, najbolje se mogu na slanicama uzgajati i najbolje


470