DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 52 <-- 52 --> PDF |
moguće radi tvrdoće tla saditi tako duboko, da prođu i kroz nepropusni sloj, onda to valja bezuslovno učiniti, kako bi reznica mogla dopirati do potrebne vlage i za vrijeme suše i tamo u mekšemu tlu razviti žilje. U napravljenu lutaju pored sadnice dobro je nasuti krečnoga praha, da bi koloidi ostali u koaguliranom stanju, odnosno da bi se donekle održala poroznost tla. Reznica se mora dobro učvrstiti postrance šilom u dva međusobno okomita smjera, da se ne bi kasnije zemlja oko reznica sasušila i odijelila od reznice. Gdje vrba već postoji, pomlađuje se izbojcima iz panja. Inače vrba podnosi dobro i svijetlo i oprečnosti temperature. Ne može na slanicama dati bog zna kakovo drvo. Važnost njenoga uzgoja samo je u tome, da njome možemo zašumiti i najvlažnija dot. mokra mjesta. Miješa se i uzgaja sa mekim vrstama listača i amerikanskim jasenom. Mora se sjeći u ophodnji od 20—35 godina. Uzgoj nasada košaračkih ili plemenitih vrsta vrba na slanicama ima mnogo veću važnost, jer zemljište na taj način daje i najveći prihod. Uzraslo pruće na slanicama vrlo je dobroga kvaliteta, dosta tvrdo, vitko, elastično i fino, nije grubo i granato. Za košaračku vrbu najbolje je ono zemljište, koje je prvo periodički dolazilo pod vodu. Takovo se zemljište mora najprvo odvodniti, kanalizirati, po mogućnosti prethodno jednu godinu dana orati, u jesen prevrnuti ili rigolati i u proljeće zasaditi reznicama plemenitih vrba. Kultura se mora što češće u prvoj, a prema potrebi i u drugoj godini kopati, da bi se spriječilo izdavanje vlage i reznice što bolje mogle primiti, te da bi se kultura što prije sklopila. Najbolje uspijeva Salix purpurea. jer ima najmanje zahtjeva na tlo i vodu najduže može da izdrži. Za njom dolaze one vrste, koje se obilnim lišćem mogu što prije zatvoriti. To bi bile Salix americana, S. amvgdalina i S. alba vitellina aurea. Salix viminalis, jer ima rjeđe lišće, uspijeva slabije. Po Vadašu na suhim mjestima slanica može da uspijeva dosta dobro Salix pruinosa ocutifolia. Drugo grmlje ili malo drveće, koje se nalazi na slanicama, rijetko se uzgaja umjetnim načinom, pa zato njegov opis ovdje i ne donosimo. IV. Uzgoj voćaka i mjere za podizanje gospodarstva na slanicama. Na koncu ću par riječi spomenuti i o voću, koje se može uzgajati na slanicama i sa kakovim uspjehom. Ne može uopće biti riječi o nekom intenzivnom uzgajanju voćaka na slanicama, nego samo o mogućnosti uzgoja i opstanka voćaka oko nastanbi na slanicama. Općenito se može reći, da sve voćke vole dobro plodno i rastresito tlo sa dosta kreča i vlage, zatim blažu klimu sa više vodenih para u zraku. Svijetlo sve voćke dobro podnose. Da bi pojedine voćke pored oporosti klime mogli na zemljištu slanica uzgajati i održavati, potrebno je zemljište tako duboko, a po mogućnosti i što šire prevrnuti ili rigolati, da izvadimo i nepropusni sloj. Najbolje je, ako je moguće tako prevrnuti čitavu površinu voćnjaka. Gdje kanimo saditi male patuljaste voćke (ogrozle, ribizle i lozu), dobro će biti i jednostavno nešto deblje razastiranje zemlje, donesene ispod nepropusnoga sloja. Sa sadnjom se voćke imaju još i da pođubre. Tako ćemo dobiti plodno, raztresito i vlažno tlo sa dosta nevezanoga kreča. Što se tiče klime, najbolje se mogu na slanicama uzgajati i najbolje 470 |