DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 51 <-- 51 --> PDF |
sjemena uspijeva rijetko, jer okolno zemljište redovito nije takovo, da bi klijanje sjemena moglo uspjeti. Ono je ili obraslo travom ili suho ili suviše tvrdo. Kanadska topola (Populus canadensis, P. virginiana) može da uspijeva na najplodnijim dijelovima slanica, na 1 bonitetnome razredu, a uz popravljanje tla i na II bonitetnom razredu, pošto stavlja dosta velike zahtjeve na bonitet tla. Kako može da podnese i izvjesnu vlagu, može da se sadi i na nižim mjestima sa kratkovremenom vodom. Podnosi u izvjesnoj mjeri i spojnost tla. Razumije se, da kanadska topola na slanicama ne može biti kao u ritskim šumama. Ona zahtijeva i dobio podnosi svijetlo, isto tako podnosi i oprečnosti temperature. Suhoća joj više škodi. Već u mlado doba razvija se na slanicama dosta jako žilfe, čim nastoji dobiti potrebnu vlagu. Najprvo razvija horizontalno jače žilje, a iz ovoga pušta finije žilje, koje ide sve do sloja vode. Na lošem tlu može da razvije samo horizontalno plitko žilje. Kad je takovo žilje iskoristilo prostor, onda se biljka osuši. Lišće joj je i preko ljeta zeleno. Opalim lišćem popravlja tlo. Vjetar joj škodi većim isušivanjem vlage i lomljenjem grana i samih stabala. Drvo kanadske topole upotrebljava se radi lijepoga upravnoga i valjkastoga oblika kao tehničko drvo za klumpare, koritare, u tvornicama žigica i celuloze. Kao gorivo drvo lošija je od vrbe. Kanadska se topola pomlađuje vještački sadnjom reznica ili sadnica. Kod pomlađivanja reznicama mora tlo biti dovoljno rastresito i vlažno, da bi se ove mogle primiti. Bolji je način pomlađivanja sadnicama, kada se u rasadniku na dobrom tlu iz reznica najprvo odgoje sadnice i ove presađuju. Sadnju treba izvoditi uz gredičastu obradu tla. Prirodno pomlađenje može da se izvede samo s izbojcima iz panja. Miješa se obično sa mekim vrstama drveća i sa amerikanskim jasenom i to u uzgojnom obliku niskih šuma i sa ophodnjom od 30—50 god. Vrlo je rado sade u drvorede pored puteva. Jagnjed ili crna topola (Populus nigra) ima ista svojstva i zahtjeve kao i kanadska topola, no u uzrastu za ovom nešto zaostaje i drvo mu je dosta čičkavo i teško za cijepanje. Koliko voli sadnju sa gredičastom obradom tla, kao i kanadska topola, vidi se i po tome, što se više puta i samonikla pojavljuje uz nasipe, kanale, jarke i gdje je izbacivana zemlja, jer na taj način ima rastresitije tlo i sa žiljem lakše može da dođe do vlage. Obična vrba (Salix alba) dolazi u obzir za uzgoj na slanicama, jer s njome možemo da zasadimo i mjesta periodički najvlažnija i najmokrija. Ona stavlja zahtjeve na bonitet tla. Takova najniža mjesta imaju dosta humusa u sebi. Neprilika je jedino to, što se takova mjesta ne dadu zbog stajanja vode prethodno obraditi i kultura kasnije okopavati i što voda i pod njom blato sprečavaju svaku transpiraciju i aeraciju. Kasnije, kada voda ode, zemlja se sasuši, ispuca i odijeli od sadnica, odnosno reznica. Ovdje možemo da si pomognemo jedino tako da zemljište, kad se prisuši i nema više blata, pooremo i zemlju nagrnemo na posađene sadnice ili reznice ili da pokrijemo takova mjesta drugom zemljom. Na taj način pokrivamo tlo, sprečavamo suvišno izdavanje vlage i pucanje tla. Saditi se mora ili rano u jesen, dok još nema vode ili je voda još topla, ili kasnije u proljeće, kada je već voda topla ili je otišla. Saditi treba što dublje, pa i kod sadnica, jer to vrbi ne škodi. Ako je reznice 469 |