DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
opreke temperature. Može da podnese i zasjenu. Lišća ima dosta. Postigne nešto manje dimenzije od hrasta i brijesta. Žilje mu je jako razgranjeno. Upotrebljava se kao drvo, koje popravlja tlo i kao podstojno drvo. Starost doživi istu kao i hrast i brijest. Drvo mu je dobro za tehničke potrebe, za oruđe i razne držalice, u tokarstvu, u puškarstvu i u tvornicama pokuctva. Kao gorivo isto je vrlo dobar. Pomlađuje se sjemenom i izbojcima. Zeleni javor (Acer Negundo) prilično raste na dobrom tlu, na I i IL bonitetnom razredu, uz dobru obradu tla. Jako je osjetljiv na sušu i najviše lišća izgubi za vrijeme suše. Osjetljiv je i spram studeni, pa mu mlađi izbojci znaju da pomrznu. Lišće mu je dosta obilato, pa može da služi i za popravljanje tla. Ima plitko, gusto, horizontalno razgranjeno žilje. Drvo mu je mekše od drveta ostalih javora. Za tehničku porabu nije sposoban. Goriva mu je snaga isto slaba. Gdje možemo da sadimo vrednije drvo, nećemo saditi zeleni javor. Pomlađuje se sadnicama, rjeđe prirodno pomoću izdanaka ili sjemena. Zeleni se javor ne sadi sam, nego miješan sa brijestom, hrastom, soforom i amerik. jasenom. Rado se upotrebljava (kako sam, tako i njegove varijetete) za drvorede pored puteva i u parkovima. Grab (Carpinus betulus) )uspijeva na nešto boljim suhim i svježim mjestima. Od svega drveća na slanicama najviše može da podnese zasjenjivanje, a inače raste dosta sporo, pa se baš zbog toga upotrebljava kao podstojno drvo u hrastovim i brestovim sastojinama i kao drvo, koje popravlja tlo. Žilje mu je plitko i rašireno. Daje vrlo dobro gorivo, a i dobro tehničko drvo za izvjesne svrhe. Ne može da postigne toliku starost kao hrast i brijest, jer se kod starijeg drveća vrhovi počnu da suše, zato može dva puta da se siječe u vremenu, u kome se hrast siječe jedared. Pomlađuje se sjemenom, izbojcima i sadnicama. Koprivić (Celtis australis) uspijeva samo na boljim dijelovima slanica. Razvija se dosta sporo. Podnosi i sušu i vlagu. Daje vrlo dobro i cijenjeno drvo, u tokarstvu i kolarstvu, za instrumente i drugdje, jer je vrlo čvrsto i elastično. Može doći u obzir za miješanje sa brijestom, hrastom i jasenom i najrađe ga sade u drvorede. Pomlađuje se sadnicama. Ima dosta lišća i prilično gustu krošnju. Pajasen (Ailantus glandulosa) može da uspijeva na boljim suhim mjestima. Vrlo brzo raste, pa postigne i velike dimenzije. Ima veliku krošnju. Lišća ima mnogo i ostane mu preko čitavoga ljeta zeleno. Sa opalim lišćem popravlja tlo. Žilje mu je površno i vrlo obilato, a panj širok. Ima vrlo dobru izbojnu snagu iz žilja, dapače bolju nego i bagrem. Kasno cvate (u junu i julu). Plod dozrijeva u jesen. Ma da dosta dobro uspijeva na slatinama, ipak ga nitko ne voli saditi iz razloga, što zaudara, što brzo trune, što mu je drvo, makar da je i tvrdo, nesposobno za tehničku porabu, što je za gorivo slab i što žiljem ispreplete svu okolnu površinu, pa time priječi sadnju drugoga drveća ili poljoprivredno gospodarenje. Stoka ne voli pasti pod pajasenom niti mu voli lišće. Pajasen dobro podnosi oporost klime, svijetlo, visoku i nisku temperaturu. Samo za vrijeme velike zime znadu kod mladih biljaka promrznuti gornji dijelovi. Vjetar ne pravi znatnije štete. U koliko se pajasen uzgaja, to se pomlađuje uzgojenim sadnicama, izbojcima iz žilja i iz sjemena, ako nije šuljičavo. Pajasen se uzgaja sam ili miješan sa soforom i bagremom. 466 |