DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
sjenjivanje tla. Vjetar na amerikanskom jasenu ne pravi štetu, jedino mu lišće ždere Lytta vesicatoria. Obični jasen (Fraxinus excelsior) vrlo je sličan prvome, samo nije toliko otporan, kao prvi, na slanost tla. Podnosi i sušu i periodičku vodu. Može se saditi na I i II bonitetnome razredu slanica. Zilje mu je slabije razvijeno nego u amerikanskog jasena. Krošnja mu je rijetka. Raste brzo Uporabivost i vrjednoća jasenovog drveta svakom je poznata. Obično se miješa sa hrastom, brijestom i amerikanskim jasenom. Sadi se i kao zaštitno drvo. Ostalo, što je rečeno za amerikanski jasen, vrijedi i ovdje. Crni ili amerikanski orah (Juglans nigra) dolazi u obzir za uzgoj na najplodnijim dijelovima, na I i III bonitetnom razredu, u malim grupama ili ,u drvoredima. Ne podnosi vlažno i mokrol tlo. Voli svijetlo. Podnosi oprečnosti temperature. Ima jaku srčanicu, koju pušta duboko. Ispočetka raste sporo, a poslije brže. Inače kao drvo* ima još i bolja svojstva od običnoga oraha, pa je tražen kod izradbe pokućtva i u puškarstvu. Pošumljavanje orahom izvodi se sijanjem sjemena još u jesen ili stratificiranjem i sijanjem u proljeće, sa okopavinama. Može se pošumljavati i sadnicama, ali žilje treba da bude što potpunije, jer ne voli prikraćivanje srčane žile. Sofora (Sophora japonica) može dobro da uspijeva na boljim dijelovima, na I bonitetnom razredu. Raste dobro i brzo, brže nego i brijest. Dostigne visinu od 15<—18 m. Podnosi i vezano tlo. Ne trpi vlažno tlo ni slijevanje vode. Voli svijetlo i toplinu. Na dobrom tlu dobro podnosi sušu, na lošemu već ne. Razvija veliku krošnju sa dosta lišća. Sa opalim lišćem popravlja tlo. Ima vrlo jaku srčanicu, a usto kasnije i dobro razvitci postrano žilje. Najmanje podnosi prikraćivanje žilja, pa se zato i primi vrlo malen procenat posađenih sadnica. Drvo sofore nije još ispitano u pogledu tehničkih svojstava. Manjkaju u tome praktična iskustva. Prema dosadanjim iskustvima ima tvrdo i trajno drvo, žuto-crveno-smedu srž, pa izgleda, da će se moći upotrijebiti i u tehničke svrhe. Goriva snaga sofore odgovarat će gorivoj snazi brijesta. Sofora je krhka, pa vjetar može u njoj praviti dosta štete. Staro drvo i ljetorasti dosta dobro podnose zimu, dok nedozreli ljetorasti mladih .biljaka preko zime lako promrznu. Uzrok je u come, što sofora počne najkasnije da tjera od svega drveća. Dakle joj je vegetativni period vrlo kratak, pa drvo ne sazrije. Isto tako cvate najkasnije od svega drveća, tek u julu i avgustu, i zato je dobra za .pčele. Pomlađuje se vještački iz sadnica, a prirodno iz izbojaka i iz sjemena. Ne trpi polijevanje i pokrivanje. Sofora se sadi samo sa ostalim drvećem, pajasenom i bagremom, a najrađe u drvorede i u parkove. Gledičija (Gleditschia triacanthos) može da uspijeva samo na suhim dijelovima slanica, na I i II bonitetnom razredu. Raste dosta brzo. Voli svijetlo. Ima površno korijenje. Lišće joj je malo i krošnja rijetka. Srž drveta je crvena i lijepe boje. Drvo je dosta dugotrajno i tehnički dobro. Dolazi u obzir pojedince ili u malim skupinama. Može da se miješa sa bagremom i soforom. Mladi izbojci za jake zime i u mladosti znaju da promrznu. Radi bodljika zemlja se oko gledičije teže obrađuje. Klen (Acer campestre) dosta dobro uspijeva na suvljim i svježim mjestima slanica, miješan sa hrastom i´ brijestom. Vrlo dobro podnosi 465 |