DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 45 <-- 45 --> PDF |
bagrem iziskuje i voli svijetlo, pa treba da ostane rjeđi, a time se tlo izlaže utjecaju jakoga svijetla i temperature, pa se isušuje. To baš tako ne stoji, jer bagrem brzo raste i brzo se sklopi. U mladosti podnosi izvjestan sklop, zasjenjuje tlo i čuva ga od isparivanja. On tada daje tlu dosta lista i pokrova. Kako bagrem kasno lista, to se u aprilu i maju, dok se lišće ne pojavi, pojavljuje trava kroz opalo lišće i pravi do prolistanja, u zajednici sa opalim lišćem, pokrov i zaštitu tlu. Kad lišće istjera, trava u zasjeni ugine. Ako se taj pokrov (puštanjem stoke) ne odnosi; ako se zemlja, koja je od prvih godina još ostala rastresita, gaženjem ne stvrdava i sastojine ne proreduju suviše, bagrem će i preko čitavoga ljeta, pa i za vrijeme najveće suše i insolacije ostati zelen i lišće mu neće opasti. To uostalom ide u prilog i uzgoju što ljepših i upravnijih sastojina. Isto dobru uslugu čini takovim sastojinama i podstojno grmlje i drveće (glog, trnjina, bazga, kalina, zimolez, grab, klen)1. U bagremovim sastojinama na slanicama moramo se brinuti i o nužnoj obrani od štetnoga utjecaja vjetra. Sastojine ne smiju biti otvorene ni sa strana, nego moraju imati potrebne vjetrobrane od grmlja ili niskog drveća ili naročito osnovane češćom sječom i što većim razvijanjem granja i krune spoljašnjega drveća. Inače bagrem stavlja slabe zahtjeve na tlo, pa bi bilo nerazumljivo, da ne može i on uspijevati na slanicama, kad to mogu druge vrste drveća, sa većim zahtjevima. Na koncu, ako usporedimo bagrem na pijesku i bagrem na slanici, vidimo, da bagrem uz jednake klimatske faktore na slanici ima još bolje i plodnije tlo nego bagrem na pijesku. On stoga mora da uspijeva na slanicama, ako se brinemo o tome, da tlo ostane rastresito i zaštićeno. Isto tako ni uvjerenje, da bagrem radi velikog sadržaja pepela iscrpljuje i osiromašuje tlo, nije sasvim tačno, pošto je zemljište, gdje je bila bagremova sastojina, još i popravljeno, kako to kaže Dr. grof F o rgâc h Balâz s nakon sječe bagremove šume. Dobro uzgajan bagrem, uz potreban sklop, daje i dosta listinca. Korijen sa svojim kvržicama može vezati i N iz zraka. Leptirnjače trebaju više vapna, koga u slanicama ima i nevezanoga. Iz toga slijedi, da bagrem ne iscrpljuje tlo toliko, koliko se drži. Jer je bagrem radi svojih posebnih svojstava univerzalno uporabiv, kako kao tehničko tako i kao gorivo drvo, i prema tome svuda tražen, a u krajevima oskudnim sa drvetom najviše cijenjen, te jer vrlo brzo raste, daje lijepe dimenzije i uz kratku se ophodnju (20—30 g.) može uzgajati — treba mu omogućiti i uzgoj na slanicama. To je moguće samo uz dobar uzgoj i dobro gospodarenje. Saditi treba bagrem samo na suhim mjestima, treba održavati potreban sklop, osigurati vjetrobrane, ostavljati tlu potreban pokrov i ne dozvoliti, da se tlo stvrdnjava. Ako se već želi neki sporedni prihod od trave, to je radije treba pokositi, nego da se pušta blago. Bagrem je cijenjen jako i od divljači (zec, srna, fazan i trčke). Pomlađivanje bagrema, ako želimo dobru šumu, treba izvoditi sadnicama. Pomlađivanje iz izdanaka treba prema rečenome izbjegavati. Sjeme bagremovo treba u šumskom rasadniku na dobrom tlu sijati u proljeće ranije bez prelijevanja vrelom vodom, ili kasnije sa prelijevanjem, da bi što bolje niklo i kasnije dalo što bolje sadnice. Sadi se u razmake 2/1.5—2/2 m. 463 |