DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 44 <-- 44 --> PDF |
dičku vodu. Nema tako razvijeno horizontalno žilje kao Ulmus glabra. Zilje izlazi Rrusto iz glave sa mnogo finih žila. Ponekad iz jačeg horizontalnog žilja izlaze čitavi snopići ili čuperci sitnih najtanjih žilica u oba smjera, od čega pojedine žilice dospiju do sloja vode. Spram suše je već mnogo osjetljiviji, pa mu i lišće vrlo lako opadne, ali poslije opet istjera. Nema tako razvijenu krošnju kao prvi, niti može tlo tako zasjeniti. Teže preboli povrede. Drvo mu nije tako dobro kao drvo prvoga. Gdje imamo da biramo između Ulmus glabra i U. effusa, uvijek ćemo prvome dati prednost. Hrast lužnjak, Quercus pedunculata ( = robur). može da uspijeva na I i III bonitetnom razredu, na suhim i svježim mjestima slanica. Na više vlažnim mjestima, kao i na bonitetnom razredu IL, zaostaje već jako u uzrastu. Hrast pušta žilu srčanicu vertikalno u zemlju, probija tvrdu ploču i dolazi do sloja vode za 3—5 godina, već prema bonitetu, na kome se uzgaja. Biljka ispočetka uopće ne raste niti se žilje razgranjuje sve dotle, dok žila srčanica ne dospije do vode. Može da donese redovito plod. Podnosi oprečnosti temperature i jako svijetlo. Ne trpi od promrzavanja. Može postići visinu, starost i uzrast, koji odgovara hrastu na nizinama sa šumsko-stepskom klimom. Hrast spada u drveće, koje na slanicama i tlo popravlja. Lišće mu je u ljetu zeleno. Mlade kulture i sastojine hrasta podnose i izvjesnu zasjenu i imaju obilato lišće, koje tlo popravlja. Tek kasnije «tarija se drveta prorijede i onda više ne daju zasjene, niti tlo popravljaju. Da bi hrast i tlo ostalo u dobrom stanju, potrebno je, da hrastove sastojine imaju podstojno drveće ili grmlje (grab, klen, glog, i dr.). Hrast se pomlađuje prirodnim putem (bilo sjemenom bilo izbojcima) i vještačkim putem, ručnim sijanjem sjemenja ili sadnjom sadnica sa poljoprivrednim usjevima ili bez njih na već opisan način. Sadnja biljaka, poradi bolje podjele prostora i iskorišćivanja tla, može dati i bolje rezultate. Izbojci iz panja znaju biti vrlo slabi i medljika ih odmah uguši u početku. Redovi mogu biti nešto gušći, 1—2 m. Utjecaj vjetra već se opaža kod hrasta isušivanjem tla i zraka, većom transpiracijom i tragnjem grana, pa i samih stabala. Hrast pati od medljike i još više od pohare gubara u onim godinama, kad se gubar pojavljuje. Hrastovi se na slanicama ipak ne suše kao hrastovi u slanivonskim šumama, makar da su uslovi za razvitak nepovoljniji. Hrast se uzgaja na slatinama u čistim ili miješanim sastojinama. Miješane su sastojine bolje. Miješa se sa brijestom, običnim i američkim jasenom, grabom i klenom. Cer (Quercus cerris) može da uspijeva na boljim dijelovima slanica. Voli suvlja mjesta. Žilje nema tako jako razvijeno kao hrast lužnjak. Uzgoj mu je teži nego kod hrasta lužnjaka. Jer ne daje tehničko drvo, prednost se kod zašumljavanja slanica uvijek daje hrastu lužnjaku. Bagrem (Robinia Pseudoacacia) može uz vrlo oprezan uzgoj i izvjesne mjere predostrožnosti isto da uspjieva na suhim i ponešto svježim boljim mjestima slatina, na I i IL bonitetnom razredu. Na vlažnom i mokrom tlu ne može da uspijeva. Što je suvlje i plodnije tlo sa gornjim humusom, to i drvo ima bolji uzrast. Obrada zemljišta osobito prija uzgoju bagrema. Mnogi su mišljenja, da se bagrem uopće ne može uzgajati na slanicama, jer uslijed visoke ljetne temperature i jakoga isušenja tla pada u klorozu, lišće mu opadne i grane se počnu sušiti. Reći će se, da 462 |