DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 43 <-- 43 --> PDF |
šarenje u šumama na slanicama izbjegavati i prelaziti na stajski uzgoj stoke. Šume se na slanicama iskorisćuju golom sječom, bez krčenja ili uz krčenje. 4. Opis drveća, koje se može najuspješnije uzgajati na slanicama. Brijest obični (Ulmus glabra), zapravo podvrsta U. campestris, uspijeva najbolje na slanicama, zato ga nalazimo na dosta mjesta uzgojena prirodnim putem. Postigne dosta lijep uzrast i dimenzije, lijepo i upravno drvo. Brijest nema velikih zahtjeva na tlo. On dobro podnosi kako vezano tako i suho, a donekle i vlažno tlo, pa ga zato nalazimo i na suvljim i na vlažnijim mjestima. Isto tako dobro podnosi slanost tla. Uspijeva dapače i na bonitetnom razredu IIJi. Voli obradu tla. Ne škodi mu ni suviše jako svijetlo ni oprečnosti u temperaturi ni suviše visoka ni suviše niska temperatura. Ne trpi od mraza i promrzavanja. Brijest ima lijepo razvijeno horizontalno i vertikalno žilje. Horizontalno žilje pruža daleko. Debelo se žilje razgranjuje, tanko već slabo, ali pušta duge sitne i fine žile. Na boljem tlu brzo dospije do sloja vode. Brijest razvija gustu krošnju, brzo se širi i zatvara već prema daljini sadme i bonitetu tla. Lišće mu je preko čitavoga ljeta zeleno. Zemljištu daje dobar pokrov i listinac. Vrlo rano cvate, već u martu. Plod mu dozrijeva već koncem maja. Brijest se pomlađuje dosta dobro i prirodnim putem (iz sjemena) i iz izbojaka (iz panja i žilja). Vještačkim se putem pomlađuje sadnicama i vegetativno (reznicama). Sjeme za sadnice treba sijati, čim je sazrelo. Reznice se moraju najprije posaditi u šumski rasadnik i od njih uzgojiti sadnice, i te onda presaditi. Reznice se u tom slučaju moraju saditi u rasadnik sa vrlo sipkim plodnim pijeskom uz dovoljnu vlagu. Još je bolji način, ako se ljetorasti ili izbojci još na drvetu godinu dana unaprijed podvežu koncem, da se na tom mjestu stvori obraslina ili kalus. Taj se dio neposredno ispod kalusa koso odreže i posadi u slijedećoj godini. Tako posađene reznice odmah počnu puštati žilje iz kalusa i tjerati. Brijest se rijetko sam sadi, nego se miješa sa hrastom, grabom, klenom, običnim i američkim jasenom. Drvo je brijesta tehnički dosta dobro, goriva mu je snaga isto prilična, slabija od hrasta, bolja od mekih listača. Drvo mu je jako žilavo i elastično, zato se teško dade cijepati. Upotrebljava se u glavnom u kolarskom zanatu. Vjetar na brijestu ne pravi nikakove štete. Rane dosta lako preboljeva. U novije doba počeli su i kod nas propadati brijestovi uslijed bolesti Micrococcus Ulmi (Holändische Ulmenkrankheit), koja se raširila iz Holandije i Belgije. Cijelo se stablo osuši za vrlo kratko vrijeme. Bolest započinje od korijena. Pozna se po izlučivanju najprije žutoga soka, odnosno tekućine, koja poslije posmeđi. Ovaj sok drvo izlučuje na zasjekotinama i na suhim neobraslim ograncima kao zaštitno sredstvo protiv pomenute bolesti. Ulmus suberosa je sasvim sličan prvom i vrlo se često nalazi na slanicama. Ulmus effusa (== levis) sličan je u mnogočemu prvome. Brzo raste. Podnosi slanost tla još u većoj mjeri, a isto tako i izvjesnu perio 461 |