DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 39 <-- 39 --> PDF |
samim redovima podsadi i sa podstojnim drvećem. Kod takove sadnje dolazi u prvom redu u obzir bagrem, zatim kanadska topola, hrast, brijest i jasen, dalje divlja kruška i ajlantus, a kao podstojno drveće dolazi u obzir klen, grab i razno grmlje. Mogu se prema potrebi saditi i druge ^vrste drveća. Čiste su sastojine na slanicama rjeđe, a mogu doći u obzir samo kod hrasta i kod bagrema. Mnogo su češće mješovite sastojine — već prema bonitetu tla, uzrastu drveća, njegovim zahtjevima, sposobnostima za popravljanje tla i kalamitetima. Razumije se, miješati se inogu srodne vrste sa približno istim sječivim starostima i jednakim uzrastom. Miješati se može ili na istoj površini ili po skupinama (na raznim malim površinama), već prema vrsti terena. Na istoj površini, na suvljim mjestima, može se miješati hrast, brijest, klen, grab, divlja kruška, američki orah, amerikanski i obični jasen kod visokošumskog uzgoja; bagrem, sofora, ajlantus i eventualno bijela i kanadska topola kod niskošumskog uzgoja. Na vlažnim mjestima može se kod visokošumskog uzgoja miješati brijest, obični i američki jasen i koprivić, a kod niskog uzgoja kanadska i crna topola, vrba i eventualno američki jasen. Na mokrim mjestima dolazi kod niskog uzgoja u obzir vrba i američki jasen. U ovakovim mješovitim sastojinama miješanje može biti po redovima (to jest u jednom ili dva do tri reda sadi se Jedna vrsta drveta, u jednom ili više redova druga vrst), a može biti i u samom redu. Prvi je slučaj češći i bolji sa uzgojnog gledišta. Drugi način miješanja dolazi samo kod divlje kruške. Miješanje po" skupinama, na raznim malim površinama, može biti kod drveća sa istim uzgojnim oblikom. Tako se može miješati hrast, brijest, klen, grab, obični i američki jasen, divlja kruška, zatim bagrem, gledičiia, sofora, ajlantus, topole i vrba. Miješanje drveća sa raznim uzgojnim oblicima već je rede. U tom slučaju tvrde vrsti drveta sa većom sječivom starosti, ako ih ima malo, ostavljaju se kao pričuvci, a ako ih ima više, rukuje se sa svima zajedno po Mavrovom uzgojnom obliku šuma sa malim sastojinama. Miješanje u interesu što bržega popravljanja tla vrši se po redovima. Tako hrast sa grabom, klenom, brijestom i sa tamariksom; bagrem sa soforom i ajlantusom, a eventualno i tamariksom; vrba i američki jasen sa crnom i kanadskom topolom, koprivićem i metljikom. Miješanje drveća po bonitetu tla izgledalo bi ovako: Na I. bonit. raz. Quercus pedunculata, Qu. cerris, Ulmus glabra, U. suberosa, U. effusa, Juglans nigra, Fraxinus excelsior, F. americana sa Acer campestre i Carpinus betulus. Kobinia pseudoacacia, Qleditschia triacanthos sa Ailanthus glandulosa, Sophora japonica i Acer Negundo. Zatim Fraxinus excelsior, F. americana, Populus alba sa Populus canadensis, P. nigra, Celtis australis, Acer Negundo; na IIi bon. raz. Quercus pedunculata, Qu. cerris, Ulmus glabra, U. effusa, F. excelsior i F. americana sa Pirus piraster, Acer campestre i Carpinus betulus. Robinia pseudoacacia i Qleditschia triacanthos sa Ailanthus glandulosa, Sophora japonica, Pirus piraster, Fraxinus americana, F. excelsior, Salix alba, Populus alba sa Populus canadensis, P. nigra i Celtis australis; na IT bon. raz. Ulmus glabra, U. effusa, Fraxinus americana sa Pirus piraster i Eleagnus angustifolia; na Uli bon. raz. Ulmus glabra, Pirus piraster, Eleagnus angustifolia sa Tamarix tetrandra, T. odessana i Amorpha fructiosa; na 457 |