DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 38 <-- 38 --> PDF |
mu, da ga vjetar odnosi. Grmlje, jer gusto raste, ne dozvoljava stoci, da po tom dijelu zemljišta hoda, i time čuva tlo od stvrdnjivanja. Ovo je i razlogom, da se kod zašumljivanja ili zagajivanja slanica služimo više puta prethodnom sadnjom grmlja, kao Tamarix tetrandra i 1. odessana, koje osim toga popravlja i zaštićuje tlo. Nekada sadimo grmlje i uporedo (u isto vrijeme) sa samom vrsti drveća, kojom zašumljujemo slanicu. Od vrsta grmlja, koje se samo javlja na slanicama, možemo spomenuti Prunus spinosa, P. insititia, Crategus oxyacantha, C. monogyna, Evonvmus europeus, Lonicera caprifolium. Ligustrum vulgare, zatim R.amnus cathartica, Syringa vulgaris, Ribes aureum, Sambucus nigra i Koelreuteria paniculata, te na koncu, na suhim pjeskovitim slanicama uzvisina u Banatu, Juniperus communis i Salix rosmarinofolia. Među drveće, koje se samo javlja na slanicama, spada Acer tata ricum, A. campestre, Pirus communis (piraster), Ulmus glabra, U. effusa (levis), Quercus pedunculata (robur), Populus alba. 3. Način uzgoja i pomlađivanja šuma na slanicama. Prema vrsti drveta po uzgojnom obliku mogu šume na slanicama biti visoke i niske. Hrast, cer, brijest, grab, amerikanski orah, obični i amerikanski jasen, te klen mogu da sačinjavaju visoke šume sa ophodnjom od 70—120 g. Bagren, grab, gledičija, sofora, zeleni javor, bijela, crna i kanadska topola, te vrba dolaze u obzir za niske šume sa ophodnjom od 20—45 godina, a košaračka vrba sa ophodnjom od 1 godine. Srednjih i prijebornih šuma nema na slanicama zbog teškoga načina pomlađivanja i jer skoro sve vrste drveća, koje se mogu uzgajati na slanicama, zahtijevaju svijetlo. Moglo bi eventualno biti riječi o uzgojnom obliku niskih šuma sa pojedinim primiješanim pričuvcima drveća, koje se podržava u visokom uzgoju, kao na primjer pojedina stabla hrasta, brijesta, američkog oraha ili jasena, koja bi ostala u niskim šumama nesječena kroz 2—3 ophodnje. S obzirom na raznoliku vlagu tla i na mogućnost rastenja pojedinih vrsta drveća na raznim takovim mjestima, te s obzirom na njihov uzrast i sječivu starost može biti riječi i o ...rovom uzgojnom obliku sa malim sastojinama, gdje bi na pr. zasebno´ dolazila suvlja mjesta sa visokošumskim uzgojem hrasta, brijesta, jasena, klena i graba, a zasebno vlažna i prolazno mokra mjesta sa niskim uzgojem vrbe i topole, metljike i eleagnusa. U interesu dobijanja drveta za sitne poljoprivredne potrebe (za oruđe i ogrijev), u interesu zaštite polja i usjeva, pašnjaka i nastamba (od vjetra) mogu se uzgajati drvoredi, uske trake šume, skupovi drveća, a i veće površine šume i to u formi ili visoke ili niske ili srednje šume.. Drvoredi uz puteve, međašne granice, granice pojedinih kultura, rijeke, kanale, na neplodnim zemljištima i oko salaša imaju redovno jedan do tri reda drveća. Služe za dobijanje potrebnoga drveta, za suzb´janje vjetra i za pravljenje hlada. Uske pruge ili trake sa drvećem sade se redovito negdje pri kraju posjeda ili oko nastamba. Na pašnjacima se zašutnljuje redovito 5—10% površine i to redovito na granicama pašnjaka, zatim uz tjerališta, na plandištima i češalištima. Vjetrobrani se uvijek sade okomito na smjer glavnog vjetra. Da bi vjetrobrani što bolje slabili snagu vjetra, potrebno je da budu što gušći, to jest da pojedini redovi drveća budu niži, a drugi viši, kako bi krošnje dopirale i do zemlje. U srednje redove treba saditi jače drveće, a u pokrajne slabije ili pak pojedine redove treba sjeći sukcesivno. Dobro je, da se takovo drveće još u 456 |