DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 36 <-- 36 --> PDF |
izdavanje vlage. Ono naime zrak bolje zasićuje vodenim parama i time sprečava preveliku transpiraciju vode iz zemlje. Od oborina treba zasebno istaći utjecaj snijega. Snijega na slani cama pada također vrlo malo, ali kod povećavanja vlage u tlu igra on vrlo važnu ulogu, jer se polako i postepeno otapa i voda upija u tlo. Snijeg štiti tlo od jačega ohlađenja, jako niske temperature, a biljke i sjeme od mrazova i golomrazice. Vjetrovi na slanicama su vrlo veliki i skoro nema dana bez vjetra. U proljeće u Vojvodini bjesni vrlo često košava, dok su u ljetu vrlo česte bure i cikloni. Vjetrovi jako isušuju tlo i zrak ne samo ljeti, nego i zimi, pojačavaju transpiraciju i otežavaju pravilnu cirkulaciju. Vjetar odnosi i pokrov tla, a jaki vjetrovi trgaju granje, krše i izvaljuju i čitava stabla. Osobito je opasan vjetar za mlade biljke, gdje pojačava evaporaciju i reducira asimilaciju. Vjetar tim svim umanjuje produkciju drvne mase. Zašumljavanje čistih površina i vještačko ručno pomlađivanje već zašumljenih površina može biti, već prema vrsti drveća, sijanjem sjemena, sadnjom sadnica i reznica. Sjetvom se može pošumljavati hrast, cer i američki orah. Hrastov se i cerov žir još u jesen posije, zajedno sa pšenicom i ječmom, a u ljetu, kad se ta žita pokose, zemljište se uzore i uskopa. Slijedećih se godina među mlade biljke siju okopavine (kukuruz, krumpir, šećerna i stočna repa). Bolje je međutim sijati žir sa okopavinama. U koliko bi dolazio kod sadnje u obzir i američki orah, njega treba ili odmah u jesen posijati u zemlju ili ga stratificirati u pijesku i onda u proljeće posijati. Mora se sijati već prve godine sa okopavinama i to po mogućnosti onima, koje ne prave zasjenu. Kukuruz mora biti sasvim rijedak. Najveći se dio drveća sadi u obliku sadnica, uzgojenih u šumskom rasadniku ili uzetih iz malata. Na slatine treba da se sade što bolje razvijene sadnice. Neka im je dužina barem 30—40 cm. Kod ovoga se mora primijetiti, da sadnice sa dužim (dubljim) žiljem treba ranije rasaditi, da ne bi mnogo zaostale u rastu usljed prikraćivanja žilja. I u pogledu sadnica sa plićim žiljem treba na slanicama nastojati, da žilje bude što manje oštećeno. Šumski rasadnik mora biti izabran na dobrom i đubrenom tlu, po mogućnosti blizu vode, da se može u potrebnom slučaju i zalijevati. Sadnice, koje se imaju rasađivati, moraju biti dobro razvijene. Sijanje sjemena bolje je da se izvede u proljeće, nego u jesen, da ono ne bi stradalo od studeni i mraza. Brestovo, topolovo i eventualno vrbovo i jagnjedovo sjeme treba sijati odmah, čim dozrije i počne opadati (u maju i junu), jer vrlo kratko vrijeme zadrži svoju klijavost. Meko drveće (vrbu, jagnjed i kanadsku topolu), zatim tamariks i eleagnus — kao drveće velike reproduktivne snage — možemo saditi u obliku reznica. Reznice u dobro obrađenom i okopavanom tlu mogu uspjeti. Bolji je način sadnje sa sadnicama. Kod vrbe, jagnjeda i bijele topole mogu se sadnice dobiti iz malata (mladika) uzgojenih na prirodan način, gdje takovih ima. Gdje ih nema, kao i kod kanadske topole, koja je jednospolno drvo i nema ploda, moraju se u dobrom šumskom rasadnkiu iz reznica odgojiti sadnice i te onda presaditi. Prikraćivanje žilja pomenutih vrsta ne škodi mnogo sadnicama. Svakako, gdje na slanicama sadimo plemenitu ili košaračku vrbu, saditi ćemo je samo u obliku reznica, ali ona se mora vrlo često kopati. 454 |