DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Na II. bonitetnom razredu u sredini brijest, divlja kruška, eleagnus, kao podstojno drveće razno grmlje; sa kraja tamariks ili amorfa. Na .. bonitetnom razredu u sredini divlja kruška, eleagnus i s krajeva tamariks. U same drvorede sadi se već prema bonitetu ono drveće, koje na dotičnom bonitetu može da uspijeva, a najbolje je za drvorede. Vjetrobrani se uvijek sade okomito na vjetar. Sadnja ovdje treba da je gušća. Svijetlo kao vrlo važan klimatski faktor od velikoga je utjecaja na uzgoj šume. Ono je na slanicama vrlo intenzivno, a naoblaka slaba i to baš u vrijeme vegetacije. Svijetlo pospješuje kod uzgoja drveća asimilaciju u lišću, transpiraciju, hranjenje i prirašćivanje. Naprotiv jako svijetlo kod tople klime smanjuje količinu humusa u tlu, a u biljkama raširuje stomata, otvore. Da bi se tlo očuvalo od jakoga utjecaja svijetla, pošto drveće, koje čini glavnu sastojinu i koje se može uzgajati na slanicama, iziskuje svijetlo, mora podstojno drveće i grmlje da bude onakovo, koje trpi zasjenu, zasjenjuje tlo i čuva ga od jakoga utjecaja svijetla i topline. Temperatura zraka (pošto i od nje ovisi asimilacija, transpiracija, hranjenje i prirašćivanje) vrlo je važan faktor kod uzgoja šuma na slanicama. Utjecaj se temperature osjeća to jače, što je tlo rđavije. Ova je temperatura po ljetu vrlo visoka, a po zimi vrlo niska. Samo se ono drveće može uzgajati na slanicama, koje podnosi veliku toplinu i sušu i nije osjetljivo spram zimskoga mraza. Qrmlje ili mlade biljke sa slabim korijenjem znadu se po zimi pri površini zemlje smrznuti, lišće zna za vrijeme najvećih žega opasti. Ostane u dobrom stanju samo lišće onoga drveća, koje ima dublje korijenje, da dostigne i do stalno vlažnoga sloja, kao i onoga, koje podnosi sušu, koje ima dobro razvijenu krošnju s mnogo lišća i bogatu sa kserofilom. To je Tamarix tetrandra, T. odessana, Eleagnus angustifolia, Ulmus glabra, Sophora japonica, Quercus pedunculata, 0. cerris, Pirus piraster, Juglans nigra, Amorpha fructicosa, Pinus nigra. Djelomično mogu da podnesu vlagu Fraxinus excelsior, F. americana, Ulmus levis, svi Populusi, Salixi i Tamarixi. Vječito zelenih biljaka zbog pomenutih svojstava temperature i svijetla vrlo rijetko možemo naći na slatinama. Suviše jaka temperatura štetno utiče i na rastvaranje humusa i uzrokuje jako intenzivno izdavanje vode iz tla. Sadnja i njega mladoga drveća pod utjecajem jake temperature i vjetra jako je otežana, pa je zato potrebna veća stručnost i veći troškovi. Otpornost spram suše pokazuje se u manjemu opadanju lišća sa drveća za vrijeme ljetnoga (suhoga) perioda. Na istom tlu uz jednaku obradu i jednak način uzgoja najveću otpornost spram suše pokazuju: Tamarix tetrandra, Amorpha fructicosa, Eleagnus angustifolia, Pirus piraster. Dobro podnose sušu: Qleditshia triacanthos, Quercus pedunculata, 0. cerris, Ulmus glabra, Juglans nigra, Sophora japonica, Fraxinus excelsior, F. americana, Ulmus levis (effusa). Manje podnašaju sušu: Celtis australis, Populus virginiana, Populus alba, Acer Negundo. Po opažanjima Magyara Pâla za vrijeme suše u 1928. god. otpornost spram suše, odnosno opadanje lišća bilo je slijedeće: Na I. bon. raz. dobro su se držale sve vrsti osim Acer Negundo. Na II. bon. raz. vrlo se dobro držala Maclura aurentiaca, dobro Gleditschia triacanthos, Ulmus glabra. Osjetljivije se opadanje lišća već vidilo kod Sophora japonica, u još većoj mjeri kod Ulmus levis, a najjače kod Acer Negundo i Populus alba. Na .. bon. raz. izgubio je lišća Tamarix tetrandra .., Pirus 452 |