DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 29 <-- 29 --> PDF |
da razgranjuje, da gušće tjera i intenzivnije može da iskoristi tlo. Presađivanjem izgubi drvo karakteristiku svoga žilja. Drveće sa dubljim srčanim žiljem, sa izrazito jakom srčanicom, ako je sadnica starija i prikraćivanje žilja veće, pokazuje barem u početku poslije presađivanja i rasađivanja zaostatak u uzrastu i teže primanje, dok toga kod mlađih sadnica i manjega prikraćivanja žilja uopće nema ili se tek jedva zapaža. Pri presađivanju jedno-i dvogodišnjih biljki hrasta štetne se posljedice ne osjećaju, ali pri presađivanju starijih sadnica već se osjećaju. Sofora ne voli presađivanje, jer ima jaku srčanicu i najmanji se procenat primi od sviju presađenih sadnica. Američki orah ima jako razvijenu srčanicu i dugo vremena zaostane poslije presađivanja u rastu. Najbolje je zato, da se površina, koju kanimo zašumiti američkim orahom, zašumi sijanjem sjemena. Prikraćene starije sadnice američkog jasena zaostaju nekoliko godina u uzrastu, ali se zato primaju vrlo dobro. Ostale vrste drveća, koje se sade na slanicama, manje su osjetljive na prikraćivanje žilja. Za postignuće što boljega uspjeha pri sadnji biljki na slanicama neka nam uvijek bude pravilo, da uzgojimo već u prvoj godini što jače sadnice i da te odmah rasađ´ujemo, da izbjegavamo presađivanje starijih biljki, da vadimo žilje što potpunije i da ga što manje prikraćujemo. Stringfelov način sadnje sa jakim prikraćivanjem žilja i stabljike moguć je samo u voćarstvu i u dobrom tlu, gdje nam je cilj što brže postizavanje krošnje i rađanje voćke. Na slanicama se ovaj način sadnje ne može primijeniti. Ako iz slika gledamo i ispitujemo vertikalni razvitak žilja po bonitetima, to vidimo, da ista biljka na rđavom tlu treba više godina da probije nepropusnu ploču i da dospije do sloja vode — ili joj to uopće ne uspijeva. (U šumskom rasadniku ide to vrlo brzo). Na I. bonitetnom razredu dospiju do sloja vode za 3 god. brijest, hrast, bagrem, sofora. tamariks, eleagnus, kanadska topola. Na Hi . b. r. prođe kroz ploču i dospije do sloja vode za tri godine nakon sadnje samo tamariks i eleagnus, za 4—5 godina (kod potrebne njege) hrast, cer, brijest, divlja kruška, amorfa. Na H* b. r. prolazi tvrdu ploču i dospijeva do sloja vode (kod potrebne njege) tamariks i eleagnus za 3—4 god., brijest, divlja kruška i amorfa za 5—6 godina. Hrast je tu već jako zaostao. Na IIK b. r. prolazi kroz ploču i dospijeva do sloja vode samo tamariks i eleagnus za 4—5 godina. Pitat ćemo se, zašto žilje pojedinih pseudokserofitnih biljki ne može (ili mu više vremena treba za to), da svlada otpor tvrde ploče i da kroza nju probije. Da li ta moć odvisi od tvrdoćei žilja? Svakako halofitno drveće moći će prije proći kroz tvrdu ploču, jer mu koncentracija soli (koja je to veća, što je ploča tvrđa) neće škoditi ili će barem manje škoditi. Kako je već napomenuto, tek neke biljke mogu da svladavaju tlak odnosno otpor, koga stavlja tvrda ploča. Nije kod toga apsolutno ni od kakova utjecaja tvrdoća žilja, jer vidimo, da na pr. ´korovi sa mekim žiljem (Statice Gmelini i Podospermum canum) lako prolaze kroz taj sloj, dok na pr. hrast sa tvrdim žiljem već na II2 b. r. ne može da prođe kroz tvrdi sloj. Više puta ovakovo pseudokserofitno bilje traži pukotine, da dospije do vlažnoga sloja. Možemo i na umjetan način tvrdu ploču probušiti i u takovu luknju ili posaditi sadnice ili reznice onoga drveća, koje potre´buje veću vlagu, pa ćemo se osvjedočiti, da će takove biljke moći uspijevati. Takova se luknja mora zasuti krečnim 447 |