DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 26 <-- 26 --> PDF |
tanja kod repe nije bilo niti je ona mogla dati ikakovu zaštitu mladim biljkama, te što repa ide dosta duboko i treba joj dosta vlage i hrane. Razlika je u visini bila 20—30 cm. Kulture među strnim žitima skoro su se sve posušile. Druge godine u kulturama, gdje je među redovima sijan kukuruz i zemlja rastresivana okopavanjem, bagremove su biljke bile za 0.50—1 m više od biljki odnosno kultura, među kojima su bile posijane žitarice i tlo se nije rahlilo, a za 0.20—0.50 m više od kultura, među kojima je sijana i uzgajana repa. Dapače sa nekojih je biljki među strnim žitima druge godine, kad su ova maknuta, opalo i lišće, pa poslije na novo počelo tjerati, kad je u jesen pala kiša. Kad vidimo, od kolike je važnosti potpuna obrada i hranjenje tla za uzgoj i njegu mladih kultura, pitat ćemo se, u čemu se faktično očituje taj toliko blagotvorni utjecaj? Obradom i rastresivanjem postizavamo to, da tlo ne bude tvrdo, kompaktno, nego da bude mekše i time omogući prodiranje žilja; postizavamo, da tlo bude sposobno za primanje vlage, koju dobiva od oborina, da tu vlagu što bolje primi i zadrži, konzervira i korisno upotrijebi. Rastresivanjem (rahlenjem) poremećujemo kapilare, kroz koje bi tlo vodu brže ispuštalo. Obradom i rastresivanjem uništavamo i svu travu i korov, koje oduzimaju tlu i onako malu zalihu hranivih česti i vlage. U prisuću vlage biljke će moći dobiti i potrebne soli za svoj razvitak, koje su u vodi i ugljičnoj kiselini topive. U prisuću vlage moći će se korisni mikroorganizmi, gljive i bakterije razvijati i vezati nitrogen iz zraka, dakle izbjeći će se sterilizacija tla. Sasvim je po sebi razumljivo, da će dublja obrada sa rastresivanjem tla biti i za uzgoj mladoga drveća bolja, jer će žilje moći dublje prodirati u zemlju. U šumskim rasadnicima i u voćnjacima treba tlo pored toga meliorirati na već opisane načine i dubriti, pa ćemo na taj način postići i veću poroznost i veće prisustvo mineralnih hraniva. Sprečavanje isparivanja dotično isušivanja tla može se postići i pokrivanjem. Ako obrađeno zemljište pokrijemo slamom, pozderom i kukuruzovinom, nepregorjelim slamnatim đubrom ili listincem, otpacima ili i samom žutom) zemljom, zadržati ćemo tlo u svježem stanju, jer se površina neće raspucati, tlo se neće isušiti, a zapriječiti ćemo donekle i razvijanje trave i korova. Pokrivanje tla zapravo je imitiranje prirode, koja tlo pokriva listincem, ali koga na ovakovim golim površinama u početku nema. U ovakovim slučajevima mogu kulture da se okopavaju i manje puta. Prilikom ukopavanja pokrov se makne i poslije opet razastre. Pokrivanje tla u proljeće, tokom mokrog perioda, nije nužno. No prije prelaza iz mokroga u suhi period treba tlo pokriti po mogućnosti nakon kiše i rahlenja tla, jer će se na taj način dugo vlaga moći zadržati u tlu za vrijeme suhoga perioda. Qd;e su se iz pomanjkanja sredstava morale saditi biljke u djelomično; obrađeno tlo, ondje će još najbolju zaštitu od suvišnoga isparivanja dati pokrivanje tla Ovakovo pokrivanje tla, u koliko se ne da; primijeniti baš u šumskim kulturama, svakako se isplati kod uzgoja sadnica u šumskim rasadnicima i kod sadnje voća. Mokro se tlo ne smije pokrivati, jer pod njim ostaje duže vremena žitko blato, a bez ikakova poroziteta i aeracije. U Americi se u najnovije doba provode pokusi u vrtljarstvu sa pokrivanjem tla između redova, u prvom redu u cilju sprečavanja rašćenja trave i korova, s time u vezi i smanjenja troškova oko uzgoja 44é |