DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1933 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Voda i vlaga igraju dakle vrlo važnu, može se reći presudnu, ulogu kod uzgoja drveća na slanicama. Ono tlo, koje ima potrebnu vlagu, može da dade i ljepšu šumu. Ako sadnice sadimo u tlo sa dovoljnom vlagom, one će se dobro primiti i tjerati tokom proljetnoga kišnoga perioda. Da se ne bi tako već primljene mlade biljke u ljetnom suhom periodu (radi pomanjkanja vlage u tlu) osušile, moramo im ili vlagu dodavati umjetnim načinom (polijevanjem odnosno navodnjavanjem) ili okopavanjem i pokrivanjem tla spriječiti nagli odlazak vlage iz tla. Ako ne radimo ni jedno ni drugo, to će nam se sigurno osušiti sav pomladak, ma kako da se lijepo u proljeće primio i potjerao. Rastresitost slanica vrlo je slaba. Nigdje nije tlo tako vezano, kompaktno i slabo propusno za vodu i zrak kao na slanicama. U suhom su stanju slanice vrlo tvrde, kao kakav beton, u mokrom stanju opet na njima je žitko blato, ispod koga se nalazi odmah tvrdi sloj zemlje. Gdje je teren viši, oborinska se voda odmah slije na niže dijelove, odakle ne može oteći, nego se periodično pojavljuje kao stagnantna voda. Za uzgoj biljke treba da je tlo rahlo i rastresito, a ne vezano i zbijeno. Pošto ovakovo tlo nema potrebnoga poroziteta, to je pravilna cirkulacija vode i zraka nemogućna, pogotovo nešto niže, kod nepropusnog sloja. Zato se posađene biljke ne mogu ni da prime, jer svojim žiljem ne mogu da prodru u suviše vezano tlo. Minimalna cirkulacija i aeracija samo u gornjem sloju i samo u mokrom periodu nije dovoljna, da biljka može živjeti i tokom suhoga perioda. Rastresitost slanica može se postići samo potrebnom obradom i popravljanjem tla, a kako je ona u vrlo uskoj vezi sa utjecajem vlage tla na uzgoj drveća, to ćemo o tome govoriti zajednički. Da bi tlo, pored rastresitosti, moglo i što više vlage u sebe primiti i tu vlagu što duže vremena zadržati, potrebno je, da se ono prije svake sadnje potpuno obradi i usitni. Ova obrada, pošto je slatinu nemoguće najedared i odmah učiniti rastresitom i za primanje vlage sposobnom, treba da se proteže na čitavu jednu, a možda i dvije godine pred samu sadnju. Potpuna obrada je ponajčešće redovito oranje i sitnjenje zemljišta, dakle redovita poljoprivredna obrada. To je ili gredieasta obrada — sa razorima, gdje se zemljište tako ore i obraduje, da se prave gredice ili razori široki za tri reda kultura — . pak dublje oranje i prevrtanje sa motornim plugom ili napokon dublje mrvljenje donjega sloja zemlje sa Kilifer-plugom i oranje gornjega sloja sa običnim plugom. Prevrtanje i mrvljenje zemlje dosta je skupo. Oredičasta obrada pokazala se kao osobito dobra kod zašumljivanja slanica, jer sve ako se i ne uzme u obzir dobra raztresitost tla, to se već ni sama voda na gredici ili u razoru (gdje su posađene mlade biljke) ne zadržava, nego se slijeva u pokraine jarke. Potpuna obrada, skopčana još i sa kemijskim popravljanjem tla, razastiranjem donjih dijelova zemlje ili dodavanjem krečnoga praha ili krečnoga mulja, dati će još povoljnije rezultate. Ne možemo osnivati mlade kulture na neobrađenom ili djelomično obrađenom zemljištu slanica, na pašnjacima i košanicama ni onda, ako te biljke kasnije i okopavamo, pošto zemljište nije pripravljeno i podobno za sadnju, nije raztresito niti je moglo spremiti stanovitu vlagu. Ono je uslijed pomanjkanja vlage, a dosljedno i bakterija i gljiva, sterilizovano. Djelomična obrada tla, pa i u samim uskim trakama ili prugama, mnogo ne vrijedi, a još manje sadnja u jarke, jame i humke, jer se tlo nejednolično 442 |