DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 7 <-- 7 --> PDF |
se koioidna kemija. Najrđavije je baš svojstvo ilovastih slanica, da imaju puno nevezanih koloida. Ovo se stanje mora popraviti dodavanjem toliko baza tlu (na pr. .. . GOs), koliko je potrebno za održanje koagulacije koloida, da bi tlo ostalo rastresito, porozno i plodno i da bi pružilo sve preduslove biljki za razvitak. Soli u slanicama našega umjerenoga pojasa mogu se u glavnom podijeliti na 3 grupe: 1.) soli, koje imaju sposobnost, da ispiraju, kao natrijev karbonat, natrijev bikarbonat, amonijev karbonat, alkalijske koloidne soli (kalij, natrij i amonij) sa kremičnim i aluminijevim hidratima; 2.) neutralne soli, alkalijski hloridi, sulfati i nitrati; 3.) neutralne soli, rastvorene sa ugljičnom kiselinom daju kalcijev, magnezijev i željezni karbonat, odnosno mješavinu ovih. Soli sa svojstvom izluživanja ili ispiranja, osobito amonijev i natrijev karbonat djeluju tako, da peptiziraju koloidne sastavke u tlu. Vlaga u zemlji pod utjecajem ovih soli dovodi reverzibilne koloide tla u disperziono stanje, naročito humus i kremičnu kiselinu, zatvori pore u tlu i ukine transpiraciju vode i zraka, te lijepi i veže sastavne dijelove tla. Za vrijeme suše pojedini se gornji dijelovi osuše, otvrdnu, stvaraju kompaktnu koru i raspucaju. Peptizacija može biti u tako velikoj mjeri, da nastane rijetko žitko blato, koje se pri jakoj suši na površini osuši, ali ispod toga se još dugo nalazi blato. Na ovakovim dijelovima razumije se ne mogu biline uspijevati. Neutralne su soli na slanicama kalijev, natrijev i kalcijev nitrat, natrijev, kalcijev i magnezijev hlorid, natrijev sulfat (glauberova sol), kalcijev sulfat (gips), magnezijev sulfat (gorka sol), čim je više ovakovih neutralnih soli u nekom tlu, to te soli više koaguliraju koloide tla i daju tlu poroznost. Ovaj utjecaj međutim ne traje dugo, nego samo dotle. dok ima toliko neutralnih soli, da ovo stanje mogu održati; inače, čim su druge soli u preimućstvu ili ako pod kakovim utjecajem koloidi disperziraju, tlo postaje opet nepropusno. Ovakovo se zemljište također stvrdne. Kod ilovastog slanog tla baš je to rđava strana, da u gornjemu dijelu nema dovoljno soli, da bi koloidi tla mogli biti u koaguliranom stanju. Dok se kod primorskih slanica popravlja tlo odstranjivanjem neutralnih soli, kojih ima suviše, dotle kod kontinentalnih slanica neplodnost nastaje uslijed premalo neutralnih soli u sloju humusa. Treća grupa su karbonati, u glavnom kalcijev i magnezijev karbonat, koji su nastali pod utjecajem ugljične kiseline iz klorida i sulfata. Pomenuti karbonati, u koliko ih ima dosta u tlu, drže koloide u koaguli ranom stanju i daju tlu poroznost, pa se i upotrebljavaju za popravljanje slanica. Naše slanice, slatine, prema izloženome možemo podijeliti: 1. na salitrena tla, gdje se događa proces nitrifikacije ; 2. na sodina tla, koja imaju dosta sode i ta se pojavljuje na površini; 3. na slatine, koje uz sodu u donjemu dijelu tla imaju puno neutralnih soli, ali se soda ne pojavljuje na površini. Salitrena su tla ona, kod kojih se na površini pojavljuje salitra u kristalnom obliku. Danas se nalaze samo u malim površinama na stijenama jama na pjeskovitom zemljištu. Dok još zemljišta nijesu bila jakim odvodnjavanjem i spuštanjem nivoa vode osušena, stvaralo se dosta salitre. Danas nastaje salitra nitrifikacijom uz pomoć nitro-i nitrosomonasbakterija, koje stvaraju dušičnu i nitritnu kiselinu i dalje nitrate i nitrite. 361 |