DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 58 <-- 58 --> PDF |
trganja grana pod konac vegetacije najduže su se zadržale iglice na onim granama, Tioje su bile otrgnute za vriijeme prve četvrti, a najkraće na granama qtrgnutim za vrijeme posljednje četvrti. Daljnjim pokusima pokazalo se, da su najbolje prirašćivale one smrekove biljke, koje su bile presađene u doba rastenja mjeseca. Na osnovu tih pokusa zaključuje autor, da mjesec ima izvjesnog upliva na rastenje biljaka. Taj međutim upliv nije do sada protumačen. Autorovim opažanjima nađeno je nadalje da atmosferske ultravioletne zrake također povoljno .uplivišu na rastenje biljaka. Biljke nekih četinjača, a u prvom redu običnog bora, traže za povoljno uspijevanje dovoljan pristup ovakovih zraka). — J, Frič: Vyvoj lesniho hospodâfstvi podle pfedpisü a literatury (Nastavak). — Dr. K. Šrogl: t Eduard Wessely. Čs. 11—12. — Ing. ,D. Jacentkovsky: Tachiiny a kvëty (O tachinama i cvijeću. U članku se ističe značenje tachina u vezi sa suzbijanjem štetnih insekata, te mogućnost njihova umnažanja. Na osnovu opažanja, vršenih na dobru »Masarykuv les kod Brna, došao je pisac do zaključka, da bi se razmnažanje tachina moglo pospješiti uzgajanjem bilja, na čijem cvijeću dobro uspijevaju njihove gusjenice. Osobitu pažnju trebalo bi pri tom posvetiti tachinama Ernestia rudis Fali., koja napada borovu sovicu, i Parasetigena segregata Rnd., koja napada omorikovog prelca. Autor preporuča, da bi se u ove svrhe uslijed požara iili sl.rnastale progaline trebale zasaditi raznovrsnim Sistačama. Osim toga trebalo bi podržavati u šumi i na rubovima šume grmlje i korov, koje može da služi kao hrana gu.sjenicama tachina. Po šum. livadama, čistinama i prosjekama valjalo bi uzgajati slijedeće vrste bilja: Heracleum, Aegopodium, Daucus carota, Pasfinaca, Achillea,-Thymus, Cirsium, Mentha, Solidago Myosotis, Pimpinella i dr., čije civjeće naročito privlači gusjenice tachina). — J. Frfč: Vyvoj lesniho hospodârstvi podle pfedpisü a literatury (Svršetak)..— Ing. V. Hendrych: Duležitost zâznamu lesnich živelnich škod (O važnosti bilježenja raznih elementarnih´ šteta u šumama. Autor predlaže, da bi se sve važnlije štetne pojave u šumama — kao štete od vjetra, snijega, topline i mraza — morale "bilježiti u naročite knjige za svaku šumu napose. Upozorava na važnost takvog bilježenja kako sa gospodarskog gledišta, tako i zbog vođenja statistike). Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 1932. No 11. — Gäumann-Campell: Über eine Kiefernkrankheit im Gebiete des Ofenberges (0 jednoj borovoj bolesti u području Ofenberga). — O. Jaag: Über die Rhabdocline-Erkrankung der DouglasSen (O bolesti R. kod duglazijâ. U ovom članku opisana je bolest duglazija, prouzrokovana gljivom Rhabdocline pseudotsugae Sydow. Prikazano je geografsko rasprostranjenje te bolesti, mogućnost njezinog prepoznavanja, zatim otpornost raznih vrsta duglazija na napadaj poni. gljive, te načine njezina suzbijanja). — K.: Rundholzverbrauch in der Schweliz (Upotreba oblog drva u Švajcarskoj). laufenden und dem durchschnittlichen Zuwachs (Odnos između tekućeg i poprečnog No 12. — t Dr. Franz Fankhauiser. — H. A. Meyer: Die Beziehung zwischen dem prirasta). 1933. No 1. — M. Oechslin: Die Chrysomyxa rhododendri. — Dr. Flury Rh.: Bericht über die 8. Versammlung des Internationalen Verbandes forstlicher Versuchsanstalten 1932. in Nancy (Izvještaj o 8. skupštini int. saveza šumarskiih pokusnih postaja, održanoj 4.—11. septembra 1932. u Nancy u). — Ing. J. P-y: Brasilianisches Skiholz in Sicht! (Brazilijansko drvo za skije na pomolu). Zeitschrift für Forst- und Jagdwesen, 1932. Hft 11. — Dr. Schweidtfeger: Die Erholungsfähigkeit von iKiefernbeständen nach Spannerfrass (O oporavljivanju borovih sastojina obrštenih po borovoj grbi). — J. Liese: Zur Biologie der Douglasiennadelschütte (K biologiji bolesti osipanja iglica kod duglazija). Allgemeine Forst- und Jagdzeitung, 1932. August. — Dr. Eichhorn: Die Bilanz der Jahre Philipp (Bilanca službovanja šumara Philippa s obzirom na šum. gospodar 412 |