DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
teta, koji za svojih studija nisu morali polagati ispite ni iz zoologije ni iz lovstva ni iz ribarstva, te su možda pomalo i zanemarili te »preporučene« predmete, s kojima će se susresti odmah — u prvoj grupi predmeta — na državnom stručnom ispitu. Moj prikaz ne bi bio potpun, kad ne bih spomenuo i izvjesne nedostatke knjižice. Bilo bi ne samo poželjno, već i nužno, da se kod svake korisne vrsti navede vrijeme lovostaje. Autor to čini doduše, ali tek indirektno. On kaže na pr. »doba parenja (kod zeca) počima u januaru ili februaru ... Pri samom parenju iščupa mužjak ženki... velike čuperke vune ... iščupana vuna pokazuje lovcu da je parenje već započelo i pravi će lovac tada prestati sa lovom.« Po mome mišljenju iza toga bi trebalo dodati »kod nas je lovostaja na zečeve od 16. januara do 15. septembra. 1 ovako bi trebalo svuda. Jer nije svaki lovac pravi lovac, niti mora svaki pravi lovac uvijek blagovremeno nabasati na te čuperke. To ne bi povećalo obim knjige s razloga, što sada najzad imamo jedinstven zakon o lovu, te se ne moraju nabrajati lovostaje: za Srbiju od.. . do ..., za Bosnu od ... do ... i t. d. Ima i netačnosti, koje se odnose na veličine pojedinih životinja. Možda se ti tumači time, da autor uzima čas najmanje čas najveće od poznatih dimenzija, a možda su to i štamparske greške, kao što se nesumnjivo potkrala jedna ozbiljna štamparska greška kod sovuljage-buljine, za koju autor kaže, da je 37 cm duga. Mogle bi izostati neke životinje, koje su rijetke u našim krajevima. Napose glede morune (acipenser sturio, str. 155) moram spomenuti, da ta riba, iako je za vrijeme mrijestenja slatkovodna, nikad nije bila opažena u srednjem toku Dunava. Osim tega ona ne dostizava ni veličinu od 9 m niti težinu od 15 q. Tu težinu može postići samo acip. huso, koga ne znam da li ima uopće u .Crnom Moru (u Kaspijskom imao sam prilike da se divim njegovim dimenzijama). Njegov je najbliži srodnik jesetra acipenser schypa. Nije ni ona česti gost kod nas, ali gdjekad zna nas posjetiti. Zato bi se potonja riba mogla spomenuti — makar mjesto posve strane za nas morune — tim prije što i najbolji t. zv. ruski ili astrahanski kavijar potječe od jesetre (ruski: osetrovaja ikra), a ne od morune, kako to pogrešno navodi g. Veseli. Uipozorujući na te neznatne greške ne mislim, da one umanjuju vrijednost knjižice, koja će usprkos sadašnjih nepovoljnih prilika dočekati i svoje drugo izdanje. A. P. Knjiga »Šematizam i status osoblja u resoru Ministarstva šuma i rudnika« prema stanju od 1. maja 1933. god. izašla je iz štampe. Ovom( knjigom potpuno je prikazano personalno stanje ovoga resora, kako u pogledu razmještaja osoblja tako i u pogledu starešinskih odnosa. Prva glava obuhvaća nastavni plan, profesore i apsolvente svih domaćih visokih i srednjih šumarskih škola, kao i apsolvente inostranih visokih šumarskih škola, u koliko su naši državljani. Druga glava iskazuje tačno stanje i razmještaj činovnika i lugarskog osoblja u Ministarstvu šuma i rudnika, Kr. Banskim upravama, Direkcijama šuma, Dir. šuma krajiških imovnih općina, na Drž. dobrima »Bclje« i »Topolovac«, u Šumsko-industrijskom preduzeću »Šipad« i t. d. Treća glava sadrži status (ranglistu) svih stručnih administrativnih i računarskih činovnika, sastavljen po propisima § 102 Zakona o činovnicima. Ovo je svakako najvažniji dio ove knjige, pošto je ovime utvrđen međusobni starešinski odnos činovnika, koja okolnost svakako sačinjava temelj svake sređene administracije. Četvrta glava sadrži tabelarne preglede, šumarska i lugarska udruženja i t. d., a peta alfabetsko kazalo. Ovo izdanje Ministarstva šuma i rudnika svakako će u praksa dobro poslužiti svakome, koga ova pitanja interesuju, te će bezuslovno doprinijeti za bolje međusobno upoznavanje osoblja. 407 |