DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 52 <-- 52 --> PDF |
lovaca i — budimo posve iskreni i objektivni — ta je strast svakako ukusnija od emocija nogometaško« navijača. S druge -pak strane taj isti šumar može biti svjestan one važne uloge, koju bi lov mogao imati kod nas, kad bi sve ostale prilike bile za njega isto tako povoljne, kao što su povoljni prirodni uslovi. Zato velim, da šumar može biti i u jednom i u drugom taboru, ali ... najbolje je, da ne pripada ni jednom ni drugom, jer ima jedno treće stanovište, koje će možda više odgovarati općoj shemi nazora akademski obrazovanih šumara, u čijim se redovima najviše (u zadnje vrijeme skoro isključivo) regrutuju kadri odgajača i upravitelja šuma. Šuma je jedan složeni bio-socijalni organizam. Životinjski svijet, koji se nalazi u šumi, koji U svojim postankom i životom vezan na šumu, takode je jedan sastavni dio tog organizma. Šumar ne mora biti lovac, ali na pitanje »da li ima tetrebova u njegovoj šumi, kakvih i gdje« ne smije slegnuti ramenima: »to Vam neznam; nisam lovac.« Šumar smije i posumnjati u apsolutnu nepogrešivost nazora o lovu kao važnoj privrednoj grani, naročito u našim prilikama,* ali to ne smije biti razlogom, da Vam na p´tanje »da li tu ima kuna bjelica ili zlatica« odgovori: »to me ne zanima, jer ne smatram lov važnom privrednom granom«. Ne, ovakav se odgovor ne može čuti od pravog šumara. Njega sv e mora zanimati, što se dešava u šumi: i koliko prirašćuje jela u tom i tom odsjeku — i gdje ima najviše zečeva u njegovoj šumi — i izvozne prilike za izvjestan kompleks u uvali — i trag srne na grebenu kose — i stanje servitutnih potreba obližnjih sela — i godišnja šteta od vukova u njima — i medvjedi brlog i jastrebovo gnijezdo i mjesto mrijestenja pastrva. »Katekizam o lovu i ribarstvu« g. Veseli-a pruža nam odgovore na sva pitanja iz svoga područja. To nije samo katekizam, već jedna mala enciklopedija šumarske zoologije, lovstva i ribarstva. Autor nije napustio staru metodu obradbe pojedinih poglavlja, nego ju je još više dotjerao i nešto modificirao vodeći računa o predmetu, koji zauzima posebno mjesto u ciklusu šumarskih disciplina, a u izvjesnoj mjeri seže i izvan njega. Tih 200 stranica malog formata najpouzdaniji su vodič kroz životinjski svijet zelenog carstva, najvjerniji pomoćnik za onog, koji hoće da se snađe u njemu i da ga iskoristi. Autor nije podijelio svoj rad u veća poglavlja (prirodopis, lov, uzgajanje odn. zaštita korisne i tamanjenje štetne divljači), nego kod svake pojedine životinje temeljito obraduje: prvo — kak o izgleda , t. j . po čemu ćemo je poznati (glavna obilježja porodice, u koju spada, opis životinje same, način života, ishrane, parenja i t. d.); zatim — kako se lovi (odn. kako se tamani, ako je štetna) i naposljetku kako se) uzgaja i zaštićuje. Vodeći računa o neznatnom obimu knjige nije samo izabrao taj — rekao bih — najekonomičniji sistem obradbe, nego još pomno i dosljedno izbjegava sve što nije cd potrebe, na pr. sve što bi možda i spadalo u zoologiju, ali ne spada u lov u u zologiju ili sve što bi se inače ticalo lova i lovaca, ali ne spada u lovstv o kao nauku. Autor je pokazao, da umije da štedi ii kod slika. Naći ćete kod njega sb´ke skoro svih ptica grabilica, ali u obliku malih crnih, sasvim jednostavnih silhucta, t. j . baš u onom obliku, u kom se one prikazuju lovcu, lebdeći visoko i dugo na istom mjestu; baš po ovakvim silhuetama izvježbano oko mora poznavati i razlikovati pojedine vrsti. Dalja su poglavlja: lovačko oružje i oprema, lovački psi, prirodopis riba, vrsti ribolova, uzgoj raka i naše zmije otrovnice. Katekizam o lov. i rib. mora imati svaki šumar i lugar. Lovci će ga nabaviti i bez naše preporuke, jer to je jedina knjiga ove vrsti na našem jeziku. Naročito će dobro doći ova knjižica šumarskim pripravnicima — apsolventima Zagrebačkog fakul * U tom pitanju ima svakako još štošta neraščišćenoga (pa i u kulturnim zemljama). Tako na pr. u pogledu izrazitog pretstavnika »korisne« divljači — zeca — »računaju ...da je šteta koju on nanosi mnogo veća od koristi (Katek. D. Veseli-a, str. 62´). 406 |