DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 50     <-- 50 -->        PDF

dejstvo čoveka prekinulo ravnotežu u šumskoj asocijaciji; elemenat drvo modificiran


je stvaranjem veoma čistih i pravilnih sastojina, a elemenat tlo iskvaren je kombino


vanim dejstvom paše i uklanjanjem svih podstojnih jedinki različitih vrsta« — što se


odazvalo na hrastovoj vegetaciji i »paraziti udružujući svoje dejstvo nalaze u takvim


hrastovima lak plen.«


Navodeći kao prilog takvom mišljenju, da medljika u dolini Adura nije imala


tako razorno dejstvo i da su se hrastovi tamo pokazali potpuno otporni prema njoj,


gosp. Perrin ovako zaključuje to poglavlje: »I zbog toga, kao i moj odlični kolega


gosp. profesor Poskin iz Gembloux-a, smatram da mogu da se pridružim otvoreno


mišljenju naših odličnih kolega i prijatelja iz Jugoslavije: samo sa jednim uzgojem


prikladnijim, nego onaj u prošlosti, zakonima biljne biologije odbraniće se i spasti


divni slavonski hrastici.«


Interesa radi valja napomenuti, da je profesor uzgoja na poljoprivredno-šumarskom
fakultetu u Gembloux (Belgija) došao do sličnog zaključka kao i gosp. Perrin
napominjući, da su mnoge hrastove sastojine u Belgiji bile napadane čak i više uzastopnih
godina od raznih gusenica, ali, sem što je prirast bio smanjen, vitalitet tih
sastojina ostao je netaknut.* Na taj način teza o sušenju hrastika, koju sa kolegom
Lj. Markovićem zastupam od 1927. godine, a do koje je svojim posebnim i nezavisnim
istraživanjima došao i gosp. profesor Dr. Dura Nenadić, dobila je merodavne i autoritativne
potpore i od strane dvaju uglednih naučnika sa zapada.


Poglavlje o kršu, koje nosi naziv Jugoslovenski Krš, razrađeno je dosta detaljno
kako u pogledu tla, geološke podloge, klime, flore tako i u pogledu tipova šuma i pošumljavanja.
Pri tome se pisac služio i našim domaćim publikacijama i brošuiama (gg.
Ugrenovića, Balena, Adamovića, Horvatića, Gračanina, Ž. Miletića i t. d.). Podaci
crpljeni iz ovih iizvora protkani su mnogobrojnim ličnim i opažanjima i poredenjima.


Govoreći o kraškim prašumama pisac iznosi podatke o strukturi tih šuma, u
koliko ih kod nas ima. O izgledu i formi tih šuma deli mišljenje profesora Denglera iz
Ebersvalda, da u prašumi vlada izvesna naizmeničnost između dva klasična oblika,
visoke pravilne i preborne šume, jer priroda ne zna za uaše šematičke koncepcije o
pravilnoj i prebornoj šumi, ona se ne ukalupljuje ni u jedan ni u drugi oblik; u jednoj
nepravilnoj sastojini ostavljenoj samoj sebi najviša stabla rastući snažnije nadvlađuju
ostala, koja prestaju rasti ili iščezavaju i šuma dobija pravilan izgled; kada se zbog
starosti ili raznih slučajeva ta pravilna šuma proredi i progali, stabla, koja su ranije
postojala pa zakržljala, razvijaju se, podmladak se pojavljuje, sastojina dobija nepravilan
oblik, dok se najsnažnija stabla besprekidno ne sklope; taj ciklus je stalan i
beskrajan.


Prelazi posle toga na iskorišćavanie i prođu tih šuma, pa dodiruje i bosanski
način prodaje putem dugoročriih ugovora naglašujući, da je najveći deo ovakvih prašuma
(u koliko ih u pravom smislu te reci ima) u Bosni. Iznosi i rezultate revizija
ugovora u 1929. godini. Posebno se tretiraju šume ogolelog krša (koje odgovaraju prvim
trima zonama Adamovića), karstne šume po Beku, i šume crnoga bora.


Odeljak o pošumljavanju krša obuhvata botanički i geološki reljef i pejzaž krša,
pitanje paše, istorijat pošumljavanja i zakonodavstva, koja su služila tome cilju do
današnjega zakona o šumama, zatim tehniku, vrste i uspeh pošumljavanja.


Govoreći o pašarenju pisac uočava, da svi ti kršni tereni primaju više blaga,
nego što mogu ishraniti; to je pašarenje nesumnjivo jedan od glavnih krivaca za sadanju
žalosnu situaciju krša i ono ostaje najaktivniji činilac karstifikacije novih prostora.


* Les Futaies de Chene de Slavonie, Extrait du Bulletin de la Société Centrale
Forestiere de Belgique, Bruxelles 1931.
404