DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 5     <-- 5 -->        PDF

prah donesu zračne struje u hladnije predjele, gdje lebdi u zraku, te sa
oborinama dospije na zemlju. On zna više puta pasti ujedarsd u velikim
količinama. Ako se uzme u obzir vrijeme od početka formacije današnje
strukture naše zemlje, biti će nam razumljivo, kako su se mogle soli na
pojedinim mjestima nagomilati. Taj je prah po kemijskom sastavu isti
kao i soli, koje se nalaze na slanim zemljištima. Količina donesenog praha
različita je, a može se po 1 ha kretati između 300—1000 kg godišnje.


U zonama sa dovoljno oborina, sa jednako podijeljenim oborinama,
gdje nema velikih opreka u temperaturi, dakle sa humidnom klimom, ne
nastaju slana zemljišta iz razloga, jer ima dovoljno vlage za lako i pravilno
rastapanje soli, za nošenje tih soli u donje dijelove, odnosno za ispiranje
soli. Naprotiv u zonama sa malo i nejednakim oborinama ili kod
aridne klime soli se ne mogu ispirati iz tla, nego se poradi klimatskih
uzroka nagomilaju u velikoj količini u gornjim dijelovima tla.


Da se pojedina slana zemljišta nalaze u zasebnim i malim površinama
(oazama ili lišajevima), a ne u jednoj suvisloj većoj površini, razlog
je skupni uticaj klime i geološki uticaj. Usljed pomjeravanja kore zemlje
nastaju (osobito u nizinama) pukotine, na koje izlaze plinovi. Voda u
zemlji, kada plinovi do nje dođu, upija ove i dobiva karakter kiseline,
koja na svome putu soli rastapa i donosi ih na površinu zemlje. Zato se
u predjelima sa slanim zemljištima nalaze vrlo često slani topli izvori.
Najviše dolaze na površinu soli ugljične, solne i sumporne kiseline.


Soli na slanicama po svome porijeklu mogu biti morskoga i kontinentalnoga
porijekla. Morskoga je porijekla kuhinjska sol, magnezijev
klorid, gorka sol, jodne i bromne soli. Kontinentalnoga je porijekla kalcijev
i magnezijev karbonat, razni silikati sa aluminijem i alkalijima. Soli
nastale geološkim utjecajem (ekshalacijom plinova) jesu kloridi, sulfati,
karbonati (soda), zatim fosfati i ponešto soli borne kiseline, bromne i
jodne soli.


U slanom tlu ima osim pomenutih soli i dosta nitrata nastalih dje


lovanjem bakterija, koje nitrificiraju, a osobito ima amonijeva nitrata ili


salitre. Ova se na nekim mjestima stvara tek u neznatnim količinama,


dok na drugim mjestima, kao u pustinjama, u tako velikim količinama,


da se pokazuje na površini zemlje i skuplja u razne svrhe. Neki zato krivo


nazivaju slana zemljišta (po salitri) salitrenim zemljištima, i ako je to


samo jedan tip slanoga zemljišta.


Slana se zemljišta i po tome razlikuju, da li su u blizini mora ili su


na kontinentu, zatim da li su u tropskom, subtropskom ili umjerenom po


jasu. Primorska slana zemljišta stvaraju se u tropskom i subtropskom


pojasu pod utjecajem aridne klime. Sastav soli je isti kao i soli iz mora;


u glavnom su to sulfati i kloridi. Kontinentalna slana zemljišta nalaze se


u tropskom i umjerenom pojasu. U tropskom pojasu su slana zemljišta


raznih pustinja. Ovdje ima mnogo salitre, kuhinjske soli, gipsa i mirabilita,


dok drugih soli u manjim količinama. Tu nema nigdje vegetacije (zbog


velike količine soli) ni slanih jezera (radi jakoga isparivanja). U sub


tropskom i umjerenom pojasu (sa toplijom klimom i zimom) na slanim


su zemljištima gornji slojevi slani i soli su skoro iste kao i u tropskom


pojasu, samo ih ima u manjoj količini. Imaju u sebi i sode i one se pojav


ljuju i na površini. Imaju sposobnost nitrifikacije. Ovdje se nalaze i slana


jezera s ponešto vegetacije. U umjerenom pojasu (sa hladnom klimom i


zimom) ima mnogo sode (zato se i zovu sodina tla), dosta kuhinjske soli,


359