DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 47     <-- 47 -->        PDF

KNJIŽEVNOST


BROŠURA G. PROFESORA H. PERRINA: Impressions Forestieres de Yougoslavie,
Extrait de la Revue des Eaux et Forets Juin — Aout 1932, Paris, Berger Levrault,
Éditeurs.


Odazivajući se pozivu Gospodarsko-Šumarskog Fakulteta u Zagrebu, da održi
nekoliko predavanja o francuskom šumarstvu, gosp. Henri Perrin, profesor uzgoja i
šumarske geografije u Nancy-u, iskoristio je priliku da obavi u isto vreme jedno
informativno stručno putovanje kroz našu zemlju. Držeći se klasičnog pravila, da se


o jednoj privrednoj organizaciji i o njenim objektima može imati jedno mišljenje, kada
se vidi na licu mesta, kada se svojim očima vidi dejstvo i rad takve privredne organizacije
i izgled njenih objekata, a ne samo iz knjiga, tuđih podataka, mišljenja i lepih
reci sa reprezentativnih skupova, gosp. Perrin se uputio kroz našu zemlju, da toga
što više vidi i pregleda. Jer nigde više nego u šumi ogledaju se linije vodilje u šumarstvu,
gospodarske koncepcije, visina šumske privrede u užem smislu, lokalne privredne
mogućnosti, stepen opšteg gospodarskog razvitka, te posebne prilike i neprilike, ..
koje šumska privreda nailazi u raznim folklorima i pod raznim klimatskim i edafskim
situacijama. Za to je gosp. Perrin više puta i ponavljao onu staru istinu, koja naročito
važi za šumare, da nekoliko dana putovanja koristi više nego čitavi svesci pročitanih
knjiga. Razume se, za onog, koji ume da vidi i posmatra, da poredi i izvodi zaključke.
Stranaca, naučnika i publicista, koji dolaze u našu zemlju, ima u glavnom dve
vrste: 1. onih koji dolaze sa izvesnim već ukorenjenim predrasudama, a u nameri
da se utvrde u tom svom negativnom nastrojenju tražeći u svom domenu istraživanja
samo materijal za praznine, nedostatke i slabe strane — onih dakle, kojima objektivna
istina nije na srcu; 2. onih koji bez ikakva predubedenja dolaze da vide i nadu golu
istinu.


Medu ovim poslednjima ima ih, koji usled potpunog nepoznavanja našeg naroda
i1 zemlje ne ponesu sa sobom ništa drugo do li vruću istraživačku želju za naučnom
istinom, dakle jednu nezainteresovanu indiferentnost, a ima ih takođe, koji pored te
želje nose sa sobom i jednu iskru prijateljstva i simpatija prema našem narodu! i
zemlji od ranijeg datuma. U ove spada i gosp. profesor Perrin, koji je poznanik i
prijatelj našeg naroda iz ranijih vremena. Put gosp. Perrina organizovan je tako, da
s obzirom na kratkoću vremena, kojim je raspolagao, vidi glavne tipove naših šuma
kao i ono što je najinteresantnije u šumarskom pogledu u našoj zemlji. Na programu
su bili Deliblatski pesci, slavonski hrastici, nekoliko tipova bosanskih šuma, Dalmacija,
Krš, Gorski Kotar i nešto Slovenije, Srbija i Južna Srbija, koju g. Perrin delirnično
poznaje od ranije, nisu mogle doći u obzir, jer onih 15 dana, sa koliko se raspolagalo,
ne bi bilo dovoljno za njih same s obzirom na saobraćajna sredstva i udaljenost
objekata. Pa ni ovaj programom utvrđeni put nije mogao biti u celosti izveden usled
nevremena, koje je vladalo krajem septembra 1931. godine. Bosna je morala izostati,
jer su rane snežne mećave u to vreme onemogućile brzu i laku cirkulaciju po šumama.


Na prvom delu putovanja (kroz Deliblatski Pesak, Slavoniju i Bosnu do Sarajeva)
pratio je gosp. Perrina potpisani, dok ga je u Sarajevu prihvatio gosp. profesor
Dr. Petračić i pratio ga na drugom delu putovanja kroz Dalmaciju, Krš, Gorski Kotar
i Sloveniju. Utiske sa svoga putovanja g. Perrin odštampao je u časopisu Revue des
Eaux et Forets za juli, avgust i septembar 1932. godine pod gornjim naslovom, a odatle
je izvađen izvestan broj separata.


S organizacijom puta i prijemom kako na terenu tako i u Ministarstvu, direkcijama
i na fakultetima gost je bio očevidno zadovoljan, jer nije propustio ni u jednom
stručno-naučnom napisu da spomene »ljubazan osmeh, kojim se tamo tako delikatno


401