DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 57. .... 1933. Ing. T. ŠPANOVIĆ (APATIN): SLANICE I UZGOJ ŠUMA NA NJIMA (TERRES SALINES ET LEUR REBOISEMENT) I.) Biologija slanica. U zadnjim decenijima prošloga i početkom ovoga stoljeća počeli su se i agronomi i geolozi baviti ispitivanjem t. zv. slanih zemljišta. Sa intenzivnošću poljoprivrede, većom napučenosti i pojavljivanjem sve više slanih zemljišta i nauka o kultivaciji i poboljšanju slanih zemljišta mnogo je napredovala zadnjih decenija. I ako pedološka ispitivanja slanih zemljišta nijesu svagdje i u svima pogledima provedena, iako još uvijek ima pojava, koje nijesu sasvim jasne i rastumačene, to je ipak nauka najveći dio toga već rasvijetlila i time nam´ dala putokaz za poboljšanje takovoga zemljišta. U Americi je posvećena velika pažnja izučavanju slanih zemljišta zbog velikih površina, koje ona zapremaju. Mađari su u zadnje vrijeme u tome pogledu razvili radi male preostale površine svoje zemlje i poradi velikih kompleksa slanica vrlo veliku djelatnost. Kako naše slanice ili slatine u Dunavskoj Banovini čine sa mađarskima jednu cjelinu, to ćemo u glavnome govoriti o slanicama u Alfeldu, odnosno o slanicama u Vojvodini. I drugi krajevi naše zemlje, !kao pojedina mjesta u Slavoniji i Južnoj Srbiji (Ovce polje), pokazuju uslijed suhe klime, nedostatnih oborina, suvišnoga odvodnjavanja i uništavanja šuma (kao prirodne zaštite od suvišnoga isparivanja) mjestimično karakter slanih zemljišta. Da bi se na vrijeme moglo spriječiti daljnje kvarenje takovoga zemljišta i pokvarene površine popraviti, potrebno je biti na čistu sa svojstvima slanih zemljišta i sa svim onim faktorima, koji tu igrajti važnu ulogu. Ne samo u interesu poboljšanja poljoprivrede, nego i u interesu poboljšanja intenzivnosti šumskoga gospodarstva potrebno je upoznati se sa naukom o slanim zemljištima, jer slanice u Vojvodini zauzimaju dosta velik dio šumskoga zemljišta. Kako livade i pašnjaci zapremaju baš najveći dio slanica, kako su pašnjaci i njihovo poboljšanje u vezi ne samo sa poljoprivrednim, nego i sa šumskim gospodarenjem, to je i u interesu upoznavanja melioracije pašnjaka i podizanja stočarstva nužno o njima govoriti. Popravljanjem slanica popravlja se i klima, a s njome ne samo blagostanje, nego i zdravlje ljudi i životinja. Mogućnost i način uzgoja drveća u vrlo je tijesnoj vezi sa uzgojem voćaka, drvoreda na ulicama i međama, dakle i sa voćarstvom i poljo 357 |