DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 3     <-- 3 -->        PDF

............


.... 57. .... 1933.


Ing. T. ŠPANOVIĆ (APATIN):


SLANICE I UZGOJ ŠUMA NA NJIMA


(TERRES SALINES ET LEUR REBOISEMENT)


I.) Biologija slanica.


U zadnjim decenijima prošloga i početkom ovoga stoljeća počeli
su se i agronomi i geolozi baviti ispitivanjem t. zv. slanih zemljišta. Sa
intenzivnošću poljoprivrede, većom napučenosti i pojavljivanjem sve
više slanih zemljišta i nauka o kultivaciji i poboljšanju slanih zemljišta
mnogo je napredovala zadnjih decenija. I ako pedološka ispitivanja slanih
zemljišta nijesu svagdje i u svima pogledima provedena, iako još uvijek
ima pojava, koje nijesu sasvim jasne i rastumačene, to je ipak nauka najveći
dio toga već rasvijetlila i time nam´ dala putokaz za poboljšanje
takovoga zemljišta. U Americi je posvećena velika pažnja izučavanju
slanih zemljišta zbog velikih površina, koje ona zapremaju. Mađari su
u zadnje vrijeme u tome pogledu razvili radi male preostale površine
svoje zemlje i poradi velikih kompleksa slanica vrlo veliku djelatnost.
Kako naše slanice ili slatine u Dunavskoj Banovini čine sa mađarskima
jednu cjelinu, to ćemo u glavnome govoriti o slanicama u Alfeldu, odnosno


o slanicama u Vojvodini.
I drugi krajevi naše zemlje, !kao pojedina mjesta u Slavoniji i Južnoj
Srbiji (Ovce polje), pokazuju uslijed suhe klime, nedostatnih oborina, suvišnoga
odvodnjavanja i uništavanja šuma (kao prirodne zaštite od suvišnoga
isparivanja) mjestimično karakter slanih zemljišta. Da bi se na
vrijeme moglo spriječiti daljnje kvarenje takovoga zemljišta i pokvarene
površine popraviti, potrebno je biti na čistu sa svojstvima slanih zemljišta
i sa svim onim faktorima, koji tu igrajti važnu ulogu.


Ne samo u interesu poboljšanja poljoprivrede, nego i u interesu poboljšanja
intenzivnosti šumskoga gospodarstva potrebno je upoznati se
sa naukom o slanim zemljištima, jer slanice u Vojvodini zauzimaju dosta
velik dio šumskoga zemljišta. Kako livade i pašnjaci zapremaju baš najveći
dio slanica, kako su pašnjaci i njihovo poboljšanje u vezi ne samo
sa poljoprivrednim, nego i sa šumskim gospodarenjem, to je i u interesu
upoznavanja melioracije pašnjaka i podizanja stočarstva nužno o njima
govoriti. Popravljanjem slanica popravlja se i klima, a s njome ne samo
blagostanje, nego i zdravlje ljudi i životinja.


Mogućnost i način uzgoja drveća u vrlo je tijesnoj vezi sa uzgojem
voćaka, drvoreda na ulicama i međama, dakle i sa voćarstvom i poljo


357