DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 22 <-- 22 --> PDF |
trijebiti kao gorivo. Gdje se zemljište ne može popraviti đubrenjem, po pravlja se ono sadnjom šume. Slatinasti pašnjaci su sasvim goli i ne može se na njima vidjeti drveća. Stoka za velikih suša nema kamo da se skloni od žege, muhe i obada, što je također razlog propadanju stoke. Pojedini mali kompleksi šume, granične trake, drvoredi mogu da dadu blagu potrebno sklonište od žege i nepogoda, potrebna plandišta, češališta. Šuma zadržavanjem vjetra i sprječavanjem isparivanja, rashlađivanjem i davanjem rose po pravlja pašnjake i sprječava degeneraciju trava. Nekoja niska, poglavito crna mjesta, na kojima dugo vremena stoji voda i ne mogu se za poljoprivredu upotrijebiti, potrebnim melioracijama, odvodnjavanjem i obradom dadu se vrlo korisno upotrijebiti za uzgoj takovoga drveća, koje podnosi vlagu i vodu i odbacuje kadšto bolji prihod nego i same oranice, U okolici Apatina imaju košarači mnogo posađeno plemenite vrbe na takovima zemljištima. Materijal je vrlo fin i dobar. Naseobina i živalj na slatinastom zemljištu — uz prah, suhi i nezdravi zrak, stanujući u nezdravim1 stanovima i Iožeći u pomanjkanju drveta nezdrav ogrijev (đubar i slamu) — pati od raznih bolesti, najviše od tuberkuloze, zato jer nema nigdje šume, koja bi mu davala drvo za ogrijev i čistila zrak. Šuma, park i izletište potrebni su življu na slanicama i zato, da bi mogao nekamo za vrijeme svoga odmora izići. Da bi naseobine oko slanica mogle imati jedan park, šumicu ili izletište, moraju jedan dio slatinastoga zemljišta da zašume odnosno parkiraju. Ovo će biti potrebno naročito ondje, gdje ima i slanih ili toplih izvora, koje pučanstvo posjećuje radi liječenja. Jedno se poljoprivredno gazdinstvo ne može ni zamisliti bez voćnjaka, bez posađenih voćaka oko kuće, u dvorištu i u bašti. Uzgoj voćaka i njihova sadnja na slanicama iziskiva istu potrebnu stručnost, pa još i u većoj mjeri, nego sadnja samoga šumskoga drveća. Da bi se voćke što bolje mogle uzgajati, potrebno je poznavati sve uslove, koje iziskuje uzgoj drveća na slanicama. Ovo bi bili razlozi, koji govore o potrebi uzgoja drveća na već postojećim slanicama. Gdje su se pak krčenjem šume ili suvišnim odvodnjavanjem počele pokazivati slanice i klima mijenjati, treba šumu i nadalje uzgajati, da bi se spriječilo dalje nastajanje slanica. Ovaj će se slučaj sigurno pojaviti u Slavoniji i Srijemu u narednim decenijima i stoljećima iz razloga, što je pored Save sada izgrađen nasip, što će se sva unutarnja voda odvesti izgrađenim kanalima i što će se po svoj prilici početi sa intenzivnijim krčenjem šume, pošto je zemljište sada zaštićeno od poplave. Pojedine manje dijelove slanica već i nalazimo oko Vinkovaca i u Podravini. Zadaća će biti nas šumara, da ne dozvolimo suvišno krčenje šume u Slavoniji, da zadržimo stanovitu relaciju i napravimo zgodnu podjelu između šumskoga i poljoprivrednoga zemljišta, te da skrenemo pažnju na rđave posljedice — kako agronomima tako i hidrotehničarima. Trebale bi se osnivati ne zadruge samo za odvodnjavanje, nego zadruge za odvodnjavanje i navodnjavanje. (Nastavlja se — A suivre). |