DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 20 <-- 20 --> PDF |
dobre paše. Nikako se ne smije dozvoliti, da svinje ruju i unište i onako teško uzgojenu travu. Osobito dobru pašu daju slanice ovcama i to poglavito u proljeće. Paša se nikako ne smije vršiti, ako je tlo mokro i razmočeno. Ostavljanje košanica svakako je bolje od pašnjaka, jer se tlo toliko ne zbija. Naprotiv se košnjom tlo više iskorišćuje, jer se potrebne mineralne hranive supstance odnose u sijenu sa zemljišta, dok se te kod pašnjaka natrag daju zemljištu u obliku balege i đubra. U! vrlo mnogo slučajeva kosi se najprije sijeno, a onda se pušta stoka na pašu. Želi li se, da gospodarenje bude što racionalnije, to i slatinaste pašnjake treba meliorirati, popravljati. Popravljanje se obavlja na već opisan način — donošenjem donjega sloja zemlje na površinu, posipanjem sa krečnim prahom ili muljem, navodnjavanjem, đubrenjem, obradom i zasijavanjem vrijednijih vrsta trave. Poslije obilne kiše u avgustu mogu se slatinaste livade dobro prodrljati i posijati sjemenom vrjednijih vrsta trava, na ovo se može baciti đubar i jednu godinu poslije toga ne smije se pasti na takovoj! livadi. Bolji ćemo uspjeh postići, ako ugarimo i oremo dotičnu površinu, u avgustu pođubrimo i zasijemo sjemenom trava. Ovaj će postupak biti još bolji, ako smo pašnjak najprije poorali, zatim razastrli žutu zemlju ili posuli krečni prah i pođubrili, te onda zasijali travama. Kod sijanja treba sijati u prvom redu najvrjednije vrste trava, kao: Lolium perenne, Poa pratensis, Festuca pratensis, Phleum pratense, ..nosorus cristatus, Agrostis stolonifera, Avena flavescens, Qlyceria limosa, Beckmannia cruciformis i Trivolium repens. Kod sijanja treba uzeti nešto više sjemena, oko 25 kg, jer ono na slatinama teže klija. Slatinaste se livade dadu iskorišćavati stručnim navodnjavanjem, gdje je to moguće, jer se u prisustvu dovoljne vlage neće trava osušiti. Gdje nam nije navodnjavanje moguće, možemo si pomoći škatuliranjem dotičnih površina, t. j . oko dotične se površine napravi mali opkop ili nasip, koji zimsku i proljetnu vodu duže vremena zadrži na livadi i ne da joj, da odmah oteče, nego najveći dio prisili, da se upije u zemlju. ..) Podizanje i uzgajanje šuma na slanicama. 1.) Važnost uzgoja šuma na slanicama. Nedostatak šuma na slanicama, uz suvišno odvodnjavanje, uzrokom je promjeni klime, jer tlo nema zaštite od sunca i zračnih struja, tako da je evaporacija vrlo velika. Tlo se vrlo brzo isuši. Za vrijeme ljeta slanice su tako suhe, da se na njima ne može stvarati ni rosa. Promjenom klime (na suho) tlo se sve više pogoršava. Sadnjom šume na slanicama popravlja se i tlo i klima. Šuma sa listincem i humusom poboljšava tlo ,daje mu veću rastresitost. Šumsko tlo bolje hvata oborine i konzervira vlagu, te sprječava naglo slijevanje i isparivanje vode. Šumsko tlo, pogotovo sa više pokrova, polako upija vodu i na taj način omogućuje, da ona dospije dublje, dakle i u donji sloj tla. Šuma ohlađuje zrak, povećava relativnu i apsolutnu vlagu, daje više rose i magle. Ovaj se utjecaj može osjetiti i na veće daljine, dakle i na okolišnim zemljištima, makar i ne bila zasađena šumom. Tako na primjer livade su kud i kamo bolje u blizini šume, nego prije, dok ondje nije bilo šume. Ohlađivanjem zraka veća je i njegova zasićenost vodenim parama, veća je i relativna vlaga, pa je prema tome manje ispari 374 |