DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ljeta i jeseni. — Hordeum Qussoneanum vrlo je česta na slanicama. — Camphorosma ovata najčešća je biljka, koja dobro uspijeva, dapačet i na najneplodnijim lišajevima. Uspijeva od proljeća do jeseni. — Plantago maritima isto je jedna od najčešćih biljki, uspijeva u proljeću i ljetu. — Astor oannonicus pojavljuje se u velikim količinama. — Artemisia monogyna česta je, ali samo na suvim mjestima. Gdje se god naprijed navedene vrste biljaka nalaze, one bezuvjetno označuju slatinaste pašnjake ili livade. — Beckmannia cruciformis voli pjeskovitija mjesta. U junu se pojavljuje. — Atropis vrste vole slana zemljišta sa sodom i kuhinjskom soli. Javljaju se u junu. — Festuca pseudovina i F. rutila uspijevaju na suhim, makar i tvrdim slanicama. — Cyperus pannonicus voli pjieskovito tlo. —< Scirpus maritimus voli močvarna mjesta. — Iris spuria i 1. subbarbata vole vlažnija mjesta. — Rumex limosus isto tako. — Schoberia salinaria i S. pannonica vole vlažna muljevita mjesta. — Salicornia hcrbacea voli jako slano i vlažno tlo. — Salsola Soda traži mekše vlažno tlo. — Nekoje Ranunculus vrste vole vlažno tlo. — Lepidium perfoliatum rano u proljeće i L. crassifolium i preko čitavoga ljeta nalazi se na mekšemu tlu. — Bupleurum tenuissimum može uspijevati i na najgoroj slatini. Pojavljuje se u jesen. — Sedum caespitosum uspijeva samo u proljeće. — Trifolium vrste preko čitave sezone su vrlo česte kao T. fragiferum, T. diffusum, T. angulatum, T. parviflorum, T. filiforme i T. striatum. — Lotus vrste mogu da uspijevaju i u ljetu. L. corniculatus, L. tenuifolius, L. gracilis česte su kod nas. — Statice Gmelini voli slana tla. — Osim Plantago maritima nalazi se na slanicama i P. sibirica i P. tenuiflora. — Matricaria charmomilla vrlo je česta i na slanicama. — Podospermum Jacquinianum vrlo je česta i dugo cvate, traži svježe tlo. — Salsoli kali, Corispermum nitidum i C. canescens uspijevaju samo na pijesku, pa dapače i na živom pijesku. Osim pomenutih biljaka, koje karakterišu slanice, mogu također da na slanicama uspijevaju: Alopecurus pratensis, Agrostis alba, Poa annua, P. pratensis, P. palustris, Cynodon dactilon (na pijesku), Catabrosa aquatica, Festuca sulcata, Bromis mollis, Agropirum repens, Aegilops cilindrica, Carex distans, C. divisa i C. stenophylla, Juncus Gerardi i .1. compressus, Asparagus officinalis, Chenopodium botryoides i Ch. glaucum, Atriplex tataricum, A. litorale i A. microspermum, Stellaria anomala, Silene multiflora, Althea officinalis, Euphorbia virgata, Vicia lathyroides i V. sordida, Lathyrus pratensis, Erythrea pulchella, Salvia austriaca i S. pratensis, Veronica arvensis, Plantago lanceolata i P. media, Achillea asplenifolia, Artemisia annua, Senecio tenuifolius, Carduus hamulosus, Cirsium brachycephalum, Centaurea panonnica, Taraxacum leptocephalum, Rubus arvalis, te još neke manje važne biljke. Pašnjaci i košanice na slanicama biti će to bolje, što je tlo bolje i plodnije i što više ima vlage. Što se tiče vlage, livade su najbolje, ´kad Je po zimi duže vremena bilo više snijega i sniježnoga pokrova, koji se polako otapao. Na pašnjake se odmah u proljeće, počam od aprila, može puštati rogata stoka sve do kasno u jesen. No dok se u proljeće može na jedno grlo računati oko 0.5 kj. pašnjaka, to ga preko ljeta treba 2.5—5 kj. 1 zato se događa, da mnogo stoke preko ljeta nastrada baš zbog potpunog sasušenja trave i nedovoljne paše. Svinje vole zelenu slatinastu tratinu i mogu se puštati počam od februara do konca maja, dok ima vode i 373 |