DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 17 <-- 17 --> PDF |
vito-üovaste zemlje ispod nepropusnoga sloja (koja ima u sebi i dosta nevezanoga vapnenca), dodavanjem i razastiranjem šljake, dodavanjem (posipanjem) krečnoga praha ili mulja, dodavanjem i posipanjem gipsa i navodnjavanjem. Uvijek je dobro prije samoga posla oko popravljanja (osim kod navodnjavanja) slanicu redovito poorati i usitniti, tako da se sa gornjim, otprije plodnijim, slojem izmiješa. Za razastiranje upotrebljava se žuta ilovača, i to onaj sloj, koji je ispod nepropusnoga sloja. Gornja se naslaga zemlje (60—130 cm debela već prema vrsti slanice) odbaci i dalje iz dubine kopa žuta zemlja, koja se razvaža najjeftinijim transportnim sredstvom po čitavom zemljištu, te razastire 10—20 cm debelo: gdje je slanica bolja i plodnija, slabije, gdje je neplodnija, jače. Posao se može vrlo dobro izvoditi tako, da se u stanovitim daljinama kopaju jame i iz njih se zemlja razastire lijevo i desno u neposrednoj blizini. Na koncu se u jamu baci najprije izbačena zemlja, a odozgo žuta zemlja. Ova žuta sadrži dosta kreča. Ako imamo na raspolaganje humusa, treseta ili druge plodne zemlje, to i ovu možemo razastirati po slanici. Gdje se dobije šljake, da se tlo slanice i njome popraviti, samo se eventualno mora to više puta ponoviti. Šljaka dobro upija i čuva vlagu i drži rastresitost tla. Nakon obavljenoga razastiranja treba zemlju po mogućnosti još i podubriti i rastresti. U početku je običaj, da se takova zemlja odmah zasije lucernom. Slanice se dadu najbolje popraviti posipanjem krečnoga praha iz kamenoloma ili posipanjem krečnoga mulja iz tvornica šećera. Na nešto bolje slanice treba po 1 k. j . posuti oko 150—200 q krečnoga praha . dvostruko krečnoga mulja, na lošije slanice — razumije se — biti će potrebna veća količina. Neravna mjesta prije posipanja treba po mogućnosti isplanirati. Na neplodnija mjesta treba posuti više praha ili mulja. One slanice, koje obiljuju vapnencem, dobro se dadu popraviti i gipsom, u koliko se gips može jeftino nabaviti. Privremeno poboljšanje plodnosti tla dade se postići i navodnjavanjem ili polijevanjem. Gdje je to moguće, navodnjava se povremeno vodom iz kanala, dok se oko zemljišta povuku nasipići, koji ne daju, da voda odmah oteče, nego tek onda kad je mi sami propustimo kroz udešene otvore. U zadnje sui vrijeme konstruisane i posebne naprave za umjetnu kišu, gdje se voda vuče iz rijeka ili postojećih kanala s pomoću turbina, koje tjera vjetar. Poboljšanje plodnosti tla traje samo dotle, dok se vrši navodnjavanje dotično polijevanje. Ovo samo daje tlu dovoljnu vlagu i tek jedan mali dio soli može se korisno iz tla upotrijebiti, dok se njime tlo ne popravlja stalno. Kakovim načinom i sredstvima treba /da se popravlja tlo, o tom će poslije ispitivanja zemlje dati upute agronomsko- analitički zavodi. I mi sami možemo vrlo korisno izvesti probe u loncima sa pojedinom vrstom slanice i sa pojedinim: načinom popravljanja tla. Proba se uostalom može napraviti i na malim površinama samoga slatinastoga zemljišta. Kako je na slanicama klima vrlo suha i ima tek vrlo malo oborina, koje padaju u kasnu jesen, zimu i/ proljeće, to se na slanicama mogu uzgajati samo one biljke, koje za razvoj ne trebaju mnogo vode i koje se po mogućnosti uzgajaju u jesen i proljeće, dakle prije nastupa ljetnoga, suhoga perioda. Zato se na slanicama dadu najbolje uzgajati strna žita, koja dozrijevaju prije toga suhoga perioda. .571 |