DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 17     <-- 17 -->        PDF

vito-üovaste zemlje ispod nepropusnoga sloja (koja ima u sebi i dosta
nevezanoga vapnenca), dodavanjem i razastiranjem šljake, dodavanjem
(posipanjem) krečnoga praha ili mulja, dodavanjem i posipanjem gipsa i
navodnjavanjem. Uvijek je dobro prije samoga posla oko popravljanja
(osim kod navodnjavanja) slanicu redovito poorati i usitniti, tako da se
sa gornjim, otprije plodnijim, slojem izmiješa.


Za razastiranje upotrebljava se žuta ilovača, i to onaj sloj, koji je
ispod nepropusnoga sloja. Gornja se naslaga zemlje (60—130 cm debela
već prema vrsti slanice) odbaci i dalje iz dubine kopa žuta zemlja, koja
se razvaža najjeftinijim transportnim sredstvom po čitavom zemljištu,
te razastire 10—20 cm debelo: gdje je slanica bolja i plodnija, slabije,
gdje je neplodnija, jače. Posao se može vrlo dobro izvoditi tako, da se
u stanovitim daljinama kopaju jame i iz njih se zemlja razastire lijevo
i desno u neposrednoj blizini. Na koncu se u jamu baci najprije izbačena
zemlja, a odozgo žuta zemlja. Ova žuta sadrži dosta kreča. Ako imamo
na raspolaganje humusa, treseta ili druge plodne zemlje, to i ovu možemo
razastirati po slanici. Gdje se dobije šljake, da se tlo slanice i
njome popraviti, samo se eventualno mora to više puta ponoviti. Šljaka
dobro upija i čuva vlagu i drži rastresitost tla.


Nakon obavljenoga razastiranja treba zemlju po mogućnosti još i
podubriti i rastresti. U početku je običaj, da se takova zemlja odmah
zasije lucernom.


Slanice se dadu najbolje popraviti posipanjem krečnoga praha iz
kamenoloma ili posipanjem krečnoga mulja iz tvornica šećera. Na nešto
bolje slanice treba po 1 k. j . posuti oko 150—200 q krečnoga praha .
dvostruko krečnoga mulja, na lošije slanice — razumije se — biti će
potrebna veća količina. Neravna mjesta prije posipanja treba po mogućnosti
isplanirati. Na neplodnija mjesta treba posuti više praha ili mulja.
One slanice, koje obiljuju vapnencem, dobro se dadu popraviti i gipsom,
u koliko se gips može jeftino nabaviti.


Privremeno poboljšanje plodnosti tla dade se postići i navodnjavanjem
ili polijevanjem. Gdje je to moguće, navodnjava se povremeno
vodom iz kanala, dok se oko zemljišta povuku nasipići, koji ne daju, da
voda odmah oteče, nego tek onda kad je mi sami propustimo kroz udešene
otvore. U zadnje sui vrijeme konstruisane i posebne naprave za
umjetnu kišu, gdje se voda vuče iz rijeka ili postojećih kanala s pomoću
turbina, koje tjera vjetar. Poboljšanje plodnosti tla traje samo dotle, dok
se vrši navodnjavanje dotično polijevanje. Ovo samo daje tlu dovoljnu
vlagu i tek jedan mali dio soli može se korisno iz tla upotrijebiti, dok
se njime tlo ne popravlja stalno. Kakovim načinom i sredstvima treba
/da se popravlja tlo, o tom će poslije ispitivanja zemlje dati upute agronomsko-
analitički zavodi. I mi sami možemo vrlo korisno izvesti probe
u loncima sa pojedinom vrstom slanice i sa pojedinim: načinom popravljanja
tla. Proba se uostalom može napraviti i na malim površinama
samoga slatinastoga zemljišta.


Kako je na slanicama klima vrlo suha i ima tek vrlo malo oborina,
koje padaju u kasnu jesen, zimu i/ proljeće, to se na slanicama mogu
uzgajati samo one biljke, koje za razvoj ne trebaju mnogo vode i koje
se po mogućnosti uzgajaju u jesen i proljeće, dakle prije nastupa ljetnoga,
suhoga perioda. Zato se na slanicama dadu najbolje uzgajati strna žita,
koja dozrijevaju prije toga suhoga perioda.


.571