DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 16     <-- 16 -->        PDF

onda treba poorati sa plugom okopačem, makar i 3—4 cm plitko, samo
da se zemlja ne isušuje, te time gubi vlagu i otvrdnjava. Kad ni okopač
ne ide u zemlju, onda ćemo se morati zadovoljiti samo´ sa višekratnim
unakrsnim drljanjem ili drobljenjem sa oštrim tanjiračama.


Oranje je dobro pred jesenje usjeve i više puta na isti način ponoviti,
a po mogućnosti uvijek poslije malo kiše, kad zemljište nije razmočeno.
Umjesto oranja dobro je i mrvljenje sa tanjiračama i drljanje.
Za proljetne usjeve treba duboko oranje izvesti već koncem ljeta i
zemlju uvijek na opisan način usitniti. Za velike grude potrebni su u tu
svrhu teški valjci. U proljeće pred sjetvu treba zemlju plitko poorati.
Za -oranje treba oruđe da bude od što boljega željeza, a pogotovo plug,
jer se brzo troši i postane tup. Duboko oranje, riljanje, kad je potrebno,
izvodi se najbolje sa jakim rilo-plugovima sa traktorskom vučom.


Ako igdje, to kod slanica treba vrlo paziti, da obrada bude izvedena
stručno i kako treba, jer se rđavom obradom može zemljište još
više pokvariti i njegova plodnost uništiti.


Dubrenje slanica jako se dobro isplati, jer daje kud i kamo veći
prinos. Dubriti se može stajskim đubrom, kompostom, oso´kom, zelenim
đubrom i umjetnim đubrom. Nikada strni usjevi na đubrenima slanicama
ne polegnu. I dubrenje treba biti stručno i u pravo vrijeme izvedeno, da
kiša ne bi đubar odnijela u pukotine udubina, nego da ovaj; ostane u pooranom
zemljištu. Dubrenje na slanicama samo onda može dati dobar
rezultat, ako se i tlo dobro obradi.


Stajski đubar valja prije oranja dotično sjetve razastrijeti i nedubo´ko
zaorati. Vrlo se dobar uspjeh postizava, ako se nepregorjeli
stajski đubar odozgo po oranju i posijanom usjevu razastre, jer -on no
samo da obogaćuje tlo potrebnim mineralnim supstancijama, nego ga i
zaštićuje od brzoga isparivanja. Kompost vrlo dobro popravlja ne samo
kemijska, nego i fizikalna svojstva tla. Razrijeđenom se osokom dadu
vrlo dobro popraviti u proljeće ona mjesta na slanicama, gdje su jesenji
usjevi bili slabi ili djelomično uginuli. Sve ove vrste đubra sadrže u sebi
mikroorganizme i bakterije, pomoću kojih se održava plodnost tla. Kod
zaoravanja biljki leptirnjača dobro je dodati i ponešto stajskoga đubra
ili komposta.


I äko slanicama svaka vrst .umjetnoga đubra dobro dođe, to se
dodavanje superfosfata ili soli fosforne kiseline najbolje pokazuju na
urodu. Sve se slanice najbolje popravljaju i đubre s krečem i gipsom.
Umjetni đubar treba davati po mogućnosti zajedno sa stajskim ili iza
stajskoga, pošto ovaj sadrži i bakterije, koje nitrificiraju. Vrlo se dobro
mora paziti, kad se koja vrst umjetnoga đubra daje. Superfosfat, Tomasovu
zguru, košćano brašno, kainit i kalijevu sol treba davati pred
sjetvu ili prilikom sjetve zaoravanjem ili zabranjavanjem. Krečni đubar,
u obliku praha ili mulja iz šećernih tvornica, treba dati mnogo prije
prednjih, jer kreč sa fosfatima daje netopive spojeve, koje tlo ne može
iskoristiti. Dušični ili azotni umjetni đubar daje se u dva do tri maha
ovršno, posipanjem po usjevima.


Popravljanje slanica može biti dodavanjem onakove zemlje ili spojeva,
koji omogućuju poroznost tla, cirkulaciju vođe i zraka i obogaćuju
tlo potrebnim kemijskim spojevima. Razumije se, svaka će vrst slanice
imati i svoje posebne zahtjeve za popravljanje tla. Slanice se mogu popravljati
razastiranjem dobre plodne zemlje, razastiranjem žute pjesko


370