DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 16 <-- 16 --> PDF |
onda treba poorati sa plugom okopačem, makar i 3—4 cm plitko, samo da se zemlja ne isušuje, te time gubi vlagu i otvrdnjava. Kad ni okopač ne ide u zemlju, onda ćemo se morati zadovoljiti samo´ sa višekratnim unakrsnim drljanjem ili drobljenjem sa oštrim tanjiračama. Oranje je dobro pred jesenje usjeve i više puta na isti način ponoviti, a po mogućnosti uvijek poslije malo kiše, kad zemljište nije razmočeno. Umjesto oranja dobro je i mrvljenje sa tanjiračama i drljanje. Za proljetne usjeve treba duboko oranje izvesti već koncem ljeta i zemlju uvijek na opisan način usitniti. Za velike grude potrebni su u tu svrhu teški valjci. U proljeće pred sjetvu treba zemlju plitko poorati. Za -oranje treba oruđe da bude od što boljega željeza, a pogotovo plug, jer se brzo troši i postane tup. Duboko oranje, riljanje, kad je potrebno, izvodi se najbolje sa jakim rilo-plugovima sa traktorskom vučom. Ako igdje, to kod slanica treba vrlo paziti, da obrada bude izvedena stručno i kako treba, jer se rđavom obradom može zemljište još više pokvariti i njegova plodnost uništiti. Dubrenje slanica jako se dobro isplati, jer daje kud i kamo veći prinos. Dubriti se može stajskim đubrom, kompostom, oso´kom, zelenim đubrom i umjetnim đubrom. Nikada strni usjevi na đubrenima slanicama ne polegnu. I dubrenje treba biti stručno i u pravo vrijeme izvedeno, da kiša ne bi đubar odnijela u pukotine udubina, nego da ovaj; ostane u pooranom zemljištu. Dubrenje na slanicama samo onda može dati dobar rezultat, ako se i tlo dobro obradi. Stajski đubar valja prije oranja dotično sjetve razastrijeti i nedubo´ko zaorati. Vrlo se dobar uspjeh postizava, ako se nepregorjeli stajski đubar odozgo po oranju i posijanom usjevu razastre, jer -on no samo da obogaćuje tlo potrebnim mineralnim supstancijama, nego ga i zaštićuje od brzoga isparivanja. Kompost vrlo dobro popravlja ne samo kemijska, nego i fizikalna svojstva tla. Razrijeđenom se osokom dadu vrlo dobro popraviti u proljeće ona mjesta na slanicama, gdje su jesenji usjevi bili slabi ili djelomično uginuli. Sve ove vrste đubra sadrže u sebi mikroorganizme i bakterije, pomoću kojih se održava plodnost tla. Kod zaoravanja biljki leptirnjača dobro je dodati i ponešto stajskoga đubra ili komposta. I äko slanicama svaka vrst .umjetnoga đubra dobro dođe, to se dodavanje superfosfata ili soli fosforne kiseline najbolje pokazuju na urodu. Sve se slanice najbolje popravljaju i đubre s krečem i gipsom. Umjetni đubar treba davati po mogućnosti zajedno sa stajskim ili iza stajskoga, pošto ovaj sadrži i bakterije, koje nitrificiraju. Vrlo se dobro mora paziti, kad se koja vrst umjetnoga đubra daje. Superfosfat, Tomasovu zguru, košćano brašno, kainit i kalijevu sol treba davati pred sjetvu ili prilikom sjetve zaoravanjem ili zabranjavanjem. Krečni đubar, u obliku praha ili mulja iz šećernih tvornica, treba dati mnogo prije prednjih, jer kreč sa fosfatima daje netopive spojeve, koje tlo ne može iskoristiti. Dušični ili azotni umjetni đubar daje se u dva do tri maha ovršno, posipanjem po usjevima. Popravljanje slanica može biti dodavanjem onakove zemlje ili spojeva, koji omogućuju poroznost tla, cirkulaciju vođe i zraka i obogaćuju tlo potrebnim kemijskim spojevima. Razumije se, svaka će vrst slanice imati i svoje posebne zahtjeve za popravljanje tla. Slanice se mogu popravljati razastiranjem dobre plodne zemlje, razastiranjem žute pjesko 370 |