DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Klimu u Vojvodini možemo zato nazvati šumsko-stepskom klimom, jer niti odgovara stepskoj, a niti šumskoj klimi, nego čini prelaz između jedne i druge. Ovce polje po svojim osobinama izgleda da je sličnije ruskim stepama, nego našim slanicama u Vojvodini. II. Melioracija, obrada i iskorišćavanje slanica. Neplodnost slanica, kako smo naprijed vidjeli, dolazi u glavnom od nedostatne i nejednake vlage u čitavom presjeku tla slanice, od nemogućnosti prolaza vode, a s njome i soli, kroz nepropusni dio, te od biološkoga djelovanja pojedinih dijelova edafona. Slatine se mogu samo onda popraviti i učiniti plodnijima, ako se ova rđava svojstva tla uklone ili promijene, da bi tlo što više naličilo normalnome. Slatine se popravljaju, ako se poboljšavaju fizikalna i kemijska svojstva tla, dakle obradom, dubrenjem i fiziološkim sredstvima. Davanje jednolične vlage postiže se dubokim rahljenjem tla, tako da jesenja i zimska vlaga dospije što dublje u tlo. Pretvorba nepropusnog sloja u propusni dotično omogućenje cirkulacije vode da se postići samo onda, ako se koloidi nepropusnoga sloja koaguliraju, snabdiju mineralnim solima dotično pospu umjetnim đubrom, koji rastopljen u vodi može doći do nepropusnog sloja, ondje, vezati koloide i učiniti sloj propusnim. Voda će moći i iz donjih slojeva tada dovesti dosta potrebnih soli. Osobito se pri tome mora paziti, da se rđavim kakovim postupkom ne bi što pokvarilo. Biološka štetna djelatnost edafona može se popraviti unašanjem što većeg broja korisnih bakterija, dakle cijepljenjem ili dodavanjem stajskoga dubra ili sredstava jednakih ovima, a to je dodavanje mikrobne zemlje. Kako se slanice po svojoj prirodi i svojstvima vrlo razlikuju jedne od drugih, to ni njihovo popravljanje ne može svuda biti jednako, nego odvisi u glavnom od svojstava toga tla i od mogućnosti upotrebe, načina i sredstava za popravljanje, odnosno poboljšanje tla. Praktični načini, kako treba slanice meliorirati i iskorišćavati, sastoje se po Szentanna v Samuelu* u racionalnoj obradi po vrstama kulture, u đubrenju i poboljšavanju tla, u izboru biljaka, koje valja uzgajati, u vremenu i načinu sijanja ili sadnje i u odabiranju dobroga plodoreda. Sijanjem gospodarskih usjeva u obrađenom tlu slanice se mogu najbolje iskoristiti. Obrada slanica treba da pada po mogućnosti uvijek u vrijeme, kad jnije velika ,suša ni jako mokro, da bi se zemlja; mogla dobro rastresti. Suha slanica vrlo je teška za obradu, jer ne može plug; u nju ulaziti i veliko se grumenje ne može razmrviti. Mokra slanica, kad se ore, daje brazde, koje se ne raspadaju, nego tako ostanu ili voda stoji u oranju. Kod obrade slanica treba zemlju uvijek usitniti. Slanice se oru1 obično plitko i ako se može i želi prijeći na dublje oranje, to ih treba postepeno i sukcesivno svake godine sve dublje orati. Nakon uklonjenja strnih žita ili piće u proljeće ili u ljeto slanice treba odmah ugariti. Oranje se izvodi plitko. Nakon nekoliko sati stajanja, dok oranje prozukne, ima se drljati tako i dotle, dok zemlja ne bude sasvim usitnjena. A´ko drljača ne bi bila dovoljna za usitnjenje gruda, tada treba upotrijebiti tanjirače ili valjke sa klinovima ili sa prstenovima. Ako je zemljište jako tvrdo. * Vidi njegovo djelo: A sziktalaj muvelése es javitâsa. 369 |