DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Po visini dijele se slanice na slanice na višim i na slanice na nižim mjestima — prema tome, da li su postale na šumskom (suvljem) ili na mokrome (močvarnom) tlu. Prve se odjeljuju u stupovima, druge ne. Niža mjesta slatina znaju i sada za vrijeme većih kiša i snijega biti pod vodom. Boja je slanica na površini različita, počam od bijele do crne, prema načinu postanka i količini humusa u gornjemu dijelu. Crni su dijelovi najplodniji. Crni se i sivi dijelovi dadu popraviti i upotrijebiti za biljne kulture, dok bijeli ostaju sasvim neplodni. Svaku vrstu ovih slanica po boji i obliku gornjega sloja naziva narod svojim imenom. iäl. 2. Jedan neplodan dio Slatine, na kojemu mogu da uspijevaju tek neke rijetke slatinaste trave, kao: Plantago maritima, Festuca pseudovina, Aster panonicus i đr. Desno gore živica ođ Tamarixa. Iz Erdeszeti kisérletek 1913. Voda od kiše i snijega u nižim dijelovima slanica, odakle ona može oteći, ima karakter lužine. Ona ispira, ona peptizira koloide u ilovastom tlu i luči ih od kristalnih dijelova (pijesak, prah). Kako se u ljetu uslijed suše ovakova zemlja raspuca, to prva ljetna kiša iz razmočenoga tla spere koloide, dok kristali ostanu na površini. Na taj način gornji dio tla postane sve više bijel, a donji crn. To se jasno vidi i na oranicama i na livadama. Nagle kiše u ljetu saperu opet ovaj bijeli sloj u nastale pukotine i tako postaju bijele žile i pukotine, koje se spuštaju i do 2—3 m dubine. Ove mogu biti po obliku vrlo različite. Uslijed nastale zimske vlage nabubre gornji slojevi i pukotine se opet zatvore. Slijedeće godine nastaju pukotine opet na drugom mjestu i isti se proces nastavlja. Ponekad ostanu bijele žile uz crne tako, da tlo dobije izgled mramora. Nekad se ove i izmiješaju, da postane sasvim jedna suvisla masa. Na takovim opet mjestima, gdje voda ne može oteći, stvara se 40—120 cm debeli crni sloj ilovače bez soli i vapnenca. Ispod toga se nalazi ploča i dalje vapnenasti sloj. 366 |