DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1933 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nastupa ljetne suše, dok još ima vlage. One bil´ke, koje ne dospijevaju do konca juna, da bi mogle vegetirati, morale bi doći sa korijenjem do donjega (stalno vlažnoga) sloja ili kroz tvrdu ploču ili kroz pukotine, što tek uspijeva nekim otpornim halofitnim vrstama korova i drveća sa većim korijenjem ili pak kserofitnim biljkama, koje ne trebaju mnogo vlage i otporne su protiv suše. Inače bi trebalo da se vlaga i voda mogu dovući u gornji sloj i da voda ne stoji na površini. Ponekad se i nepropusni dio slanica ovlaži i namoči, ali ne od kiše, nego od vodenih para, koje se stvaraju kad snijeg pokriva tlo. Zato uvijek u proljeće zna poslije takovoga snijega vegetacija biti bujnija. Na košanicama zna tada uroditi dosta sijena. Kod normalnoga tla gubitak soli iz humoznoga gornjega sloja nadoknađuju soli iz donjega dijela, koje sa vodom dovodi žilje. Kod slanica i sdje su koloidi peptizirani,u koliko se nepropusni sloj i ovlaži pod pokro- St. 1. Loš slatinasti pašnjak u Martonošu (Bačka). Dobro se vide viša crnija mjesta, isprani bijeli pijesak i bijele žile ili pukotine. Iz knjige Treit z P: A sos es szikes talajok természetrajza. vom snijega uslijed vodenih para i rose u zračnim porama ili usljed dovoljne vlage, to ipak ne može soli da dovodi, jer se soli ispod nepropusnoga dijela kristaliziraju i talože u sve otvore i pore, pošto koloidi za nabubravanje uzmu vodu, a soli za to ne trebaju. Voda je u bunarima na slatinama slana, što potječe od glauberove soli ili magnezijevoga sulfata, a kod arteških bunara izlaze još uvijek plinovi, što se vidi po pjenjenju te vode. Plinovi su u glavnome metan, ugljični dioksid, nitrogen, a na više mjesta i sumporovodik. Uzrok neplodnosti ilovastih slanica leži dakle 1. u Ćinjemc , dr. one nemaju soli u gornjem, obradivom dijelu; 2. u isušivanju tla; 3. u nagomilavanju koloidnih materija u stanovitoj dubini. Iz svega ovoga vidimo, da se odstranjenjem flore i biljnoga pokrova, te odvodnjavanjem biološka klima promijenila. Uslijed promjene klime sastav se tla i njegov monolit promijenio. Promjenom monolita i sastava tla uginula su mnoga organska bića i time se tlo steriliziralo. Ovakove su se promjene, kao što je to već i pomenuto, mogle dogoditi ili se još događaju samo pod uplivom ekshalacije plinova. 365 |