DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Doznaka za sječu. U našoj praksi kod doznake glavni je cilj taj, da se podigne prirast i da se stvori kvalitativno bolja šuma. Zato se u prvom redu doznačuju ona stabla, koja više ne prirašćuju, koja imaju negativan, kvalitativno loš prirast ili abnormalno razvijenu krošnju. Debljina stabla nije odlučna. Kasnije ćemo vidjeti, da po ovom postupku konsignirana drvna masa pokazuje takovu strukturu, da prevladuju najdeblja stabla. Sva debela stabla, i ako su tehnički potpuno zrela (iznad 55 cm prsnog promjera), ne smijemo odstranjivati, jer je dokazano, daš e na njim a prikuplja najveći i tehnički najvredniji dio prirasta. Shema doznake stabala ovakova je: 1.) stabla bez prirasta: suha, polusuha, jako potištena, prestara, koja (kod jele) ne rastu više u visinu, već pri vrhu šire krošnju (rodina gnijezda); 2.) stabla sa negativnim prirastom: jako ozlijeđena i natrula; 3.) stabla sa kvalitativno lošim prirastom: grbava, nepravilno razvijena, rakavo rašljasta; 4.) stabla sa abnormalno razvijenom krošnjom : ekscentričnom prejakom i poput biča razvijenom; 5.) zdrava stabla, ali koja imaju slabo razvitu krošnju, pa slabo prirašćuju. Naprijed sam naglasio, da za određivanje etatne mase nema u teoriji još sigurnih oslonaca, a i iskustvo je kod nas slabo, jer su se uredne preborne sječe počele kod nas voditi tek od god. 1926. dalje. Zato se velika važnost polaže na provođenje sječe, bilježe se svi podaci, koji mogu biti korisni za buduće gospodarenje, tako da je svaka sječina zapravo jedna pokusna ploha. Kad se gospodarenje ne bi vodilo na tako velikoj površini, najbolje bi bilo, da se prije sječe isklupiraju sva stabla: i koja će se sjeći i koja ostaju. Umjesto toga polaže se nekoliko primjernih pruga neposredno poslije doznake. Te su pruge 20 m široke, međusobno paralelne i u stalnom razmaku (20O—400 koraka), tako da zapremaju 5—10% površine, već prema veličini sječine. Na tim prugama isklupiraju se i posebno zabilježe stabla, koja ostaju, kao i ona, koja se sijeku. Stabla se grupiraju u ove debljinske razrede: I. Slabi materijal 10—34 cm prsnog promjera II. Srednje jaki materijal 35—54 ,, „ „ .. Jaki materijal 55—80 „ „ „ IV. Prezreli materijal 81— „ „ „ Na taj način dobivamo: 1.) drvnu zalihu i strukturu masa prije sječe; 2.) drvnu zalihu i strukturu masa poslije sječe; 3.) drvnu zalihu i strukturu mase etata; 4.) intenzitet sječe. Ovo su važni podaci, jer ćemo kod naredne sječe, nakon recimo 10 godina, znati, kako se sastojina razvila, u grubim crtama znaćemo i njezin prirast i razvoj raafa l . . 2>«hLjinßAx.´.......´... Slika 1, 342 |