DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 53 <-- 53 --> PDF |
HA ....... ........... ............. ....... y ........, ........ .... .... .. ........ ......, y ..... ....... ... .. ..., ..... .......... ............, . .......... .. ....... . ...... ..... .......... y ..... ..... .. ....... ....., ... ce ....... ............ . . ..... ....... ... ......... ... . ..... ......., .. .. ....... . ....... ........ .......... .. .... ....... je ........ .. .... ......., na ... . ..... ...... ........ ..... ....... ... . ..... ......... .. ....... ....... ........ ... ....... .. ...... ....... ..... je ..... ..... ..... ..... ....... ... .. ......... ............ ..... ....... .... je, ......., ....... .. ........ ......., ........ ............ .... . ....... .... .... ........ ..... je ..... ...., a .. ........ ...... je . ...., ... je .... ..... ...... .. ..... . .. ... ...... ..... .. ....... ... ..... .... .... je ....... ......, .. ........ ... ......., . .. ..... .... ..... ........ . ........, .... .... ............ . .... ........ ......; .... je .. .... . ...... ........ .. ........ ...... ....... ..... ........ ... ce ........ ....... ... . ...., ... ce ...... ........ . .... . ..... .... . ....... .. ..... . ......, ... .... ........... ...... y ....... ....... ........ ...... .... je <5... ......... . .. ........... ......... ....... ........ y ...... 26 ....., .. ..... je .... ..... ....... ....... ....... ................ Ha .... ........., ..... ....... .......... ......., .......... .. . ..... ........ ........, .... ... .. ....... ......... . ........ ....... .... .. ....... ....... .. ............ ....... ..... ....... „.... .... ................ .... .. ...... ....... .-a ....... .......". ..... .. ce .... .... .......... ..... ...... y ........ .. ..... ........ ...... .............., ..... ce .... ........... .... .. .. ....... ...... ...... . ......, ...... .. ......, ...... je ........ ....... .... ....... ....... .. ..... ..... .. .... .... ........ .. .. ...... ............ iny.v.a .. .. ...... ......... ........, .. .... ... ......., ... .. .. ce .. ... ..... .. ..... .. .... ........., a .. . .... ........ .. ....... .... ...... ........ . ...., ...... je ...... ......... ........ .. ...... ...., ... ........ ..... ....... .. .... ......... ... ...... .... ..... .. ..... ...... ....... iie ...... „....... .....". ..... .... ......, .. ce ....... ........ . .... ......., .. .. .. ce ..... .... . ......... ...... ..... ..... ........ .... M. ...... IZ UDRUŽENJA Ing. STJEPAN ŠURIĆ (SUŠAK): PREBORNE SJEČE U NEUREĐENIM PREBORNIM ŠUMAMA I ŠUMAMA TIPA PRAŠUME*. Uvod. Područje Direkcije šuma na Sušaku sastoji se u najvećem dijelu od mješovite jelove, smrekove i bukove šume na visokom kršu. Te šume imaju oblik neuređene preborne šume ili su tipa prašume. Općenito prevladuja najjači debljinski razredi. Gospodarskim osnovama, pa i Zakonom (Čl. 7. Pravilnika Zakona o zaštiti domaće drvarske industrije) propisano je u takovim šumama preborno gospodarenje. * Predavanje, koje je trebalo da bude održano prigodom skupštine J Š. U. na 22. VIII. 1932. na Plitvičkim jezerima. Nije se moglo održati zbog suviše kratkog zadržavanja ekskurzije na Plitvicama. 339 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Preborno gospodarenje u šumama na Kršu obično se opravdava time, što se misli, da se jedino prebornim gospodarenjem može osigurati pomladak i očuvati tlo od štetnih upliva insolacije, ablacije i korozije. Ovo međutim nije potpuno ispravno. Prebornom sječom najbolje se čuva, pa i podiže produktivna snaga tla, ali prema današnjem stanju nauke nije potpuno dokazano, u koliko je tlo bolje sačuvano, nego polaganom i postepenom oplodnom sječom. Osiguranje pomladka i u vrlo nepovoljnim prilikama (plitko tlo, južna ekspozicija) moguće je potpuno i kod oplodne sječe, ako se ona ne vodi prenaglo. Preborno gospodarenje u šumama ovoga tipa iz ovih razloga nije bezuvjetno potrebno. Do vrlo dobrih rezultata možemo doći i postepenom polaganom oplodnom sječom, ako sječu na istoj površini vodimo kroz 10—20 godina, kako se to danas općenito radi u naprednom gospodarstvu. Uzgojni momenti, koji uplivaju na odabiranje načina gospodarenja (preborna ili oplodna sječa) u literaturi su mnogo raspravljani. Ne ćemo se ovdje time dulje zabaviti, tek napominjem, da to pitanje u nauci nije još riješeno, ma da se čini, da je preborna sječa bliže naravi same šume, te da je u uzgojnom pogledu imamo smatrati kao bolju. U konkretnom slučaju za šuma ove Direkcije mnogo su važniji ekonom ski, momenti , koji imperativno nalažu preborno gospodarenje. To su momenti, koji se odnose na podizanje prirasta i na potrajnost. Podizanje prirasta. Šume su, kako je spomenuto, stare, neuređene preborne šume, a u najvećem dijelu tipa prašume. Ove su šume danas bez prirasta, odnosno prirast je paraliziran neprestanim propadanjem najstarijih stabala. Glavni cilj gospodarenja uopće je podizanje prirasta. Da razmotrimo, kako se u tom pogledu odnosi preborna sječa prema oplodnoj. Oplodnom sječom u razmjerno kratko vrijeme posiječemo sva stabla sa jedne površine. Sijeku se ne samo ona stabla, koja više ne prirašćuju odnosno imaju negativan prirast, nego i ona stabla, koja su u naponu prirašćivanja. Poslije sječe dobivamo mladu šumu sa vrlo malim prirastom. Od početka sječe, pa do nekog dovoljnog prirasta proteče kojih 30—40 godina. Uz to dolazi još jedan momenat. Ne želimo li grubo povrijediti princip potrajnosti, ne možemo sječu voditi na cijeloj površini. U pravilu prvih 20 godina smjeli bismo posjeći ´/«—V« površine. Ostalo ostaje i dalje prestara šuma bez prirasta, i to još dug niz godina. Prebornom sječom vadimo u prvom redu stabla sa negativnim prirastom, sa vrlo malim ili kvalitativno lošim prirastom. Ostaju stabla, koja su sposobna za potpuno prirašćivanje. Taj se prirast očituje u jednoj sječini već za 4—5 godina. Odaberemo li kraću ophodiTicu, na pr. 10 godina, to ćemo na cijeloj površini Direkcije postignuti potpun prirast u roku od 14—15 godina. Potrajnost. Potrajnost u užem smislu u prijašnja vremena bila je regulom, koja se nije smjela prekoračiti ni za volju teških materijalnih žrtava. Danas, u doba jeftinih i brzih prometnih sredstava, zahtjev za potrajnošću u užem smislu nema tolike važnosti. Šta više, stvorilo se vjerovanje, da je takav zahtjev potpuno nesavremen, dapače štetan i uvijek vezan sa materijalnim žrtvama. To nije tačno. Potrajnost je i danas ideal, za kojim treba da težimo. Svi razlozi, koji su svojedobno postojali za strogu potrajnost, postoje i danas. Tek oni nemaju toliku težinu kao nekada i radi njih ne ćemo činiti velikih materijalnih žrtava u tom obliku, da stare šume još dug niz godina držimo na pariju. Prebornim gospodarenjem najbolje se osigurava potrajnost. Doduše kod sadanjeg stanja naših prestarih šuma vadiće se u prvom periodu rada veća masa nego u kasnijim periodima. To je posljedica sadanje velike drvne zalihe. Ta nejednakost u prihodima izjednačuje se time, što je onaj dio mase, koji se kod prvog prebora vadi, kvalitativno manje vrijedan, jer se sastoji većinom od prestarih stabala. 34 0 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Oplodnom sječom ne možemo postići potrajnost ili ako je hoćemo, možemo to tek uz teške materijalne žrtve: najveći dio šuma ostavljamo u sadanjem obliku, bez prirašćivanja, još dugo godina na panju. Kalkulacija prihoda. Prema starijoj nauci o uređivanju šuma prihodi su se određivali tačno i za mnogo godina unaprijed. Uređivanje šuma bilo je ukalupljeno u matematičke formule, a da se nije vodilo računa o tome, da su procesi u prirodi toliko komplikovani, da se za njih formule postaviti ne mogu. Novija nauka došla je do te spoznaje, ali nije došla do jasnih i ii jednostavnih metoda o kalkulisanju prihoda. Kulminaciju u tom pogledu čini pokret o postojanoj šumi (Dauerwald), po kome se prihod uopće ne može kalkulisati, već se može samo izgospodariti. Taj pokret ne priznaje nikakove tablice prirasta i prihoda, odriče se pojma ophodnje, a bonitetima poriče postojanost i nepromjenjivost. To vrijedi za prekidno gospodarenje (čista i oplodna sječa), koje je mnogo preglednije i jednostavnije, a još u većoj mjeri za preborno gospodarenje. Kod preborne šume najjasniji i najprecizniji1 način kalkulacije postavio je B i o 11 e .. Prihod ima da bude jednak prirastu, manji ili veći od njega, već prema tome da li je konkretna drvna zaliha jednaka, manja ili veća od normalne drvne zalihe. Za određivanje prihoda mora nam dakle biti poznato troje: prirast, konkretna i normalna drvna zaliha. Za naše šume mi možemo iznaći samo jedno: konkretnu drvnu zalihu. Prirast u staroj šumi, a naročito u šumi tipa prašume nije moguće pronaći. Presslerovo svrdlo pa i analiza stabala daje redovno skroz krive rezultate, pa ma koliko bile teoretski ispravne formule o računanju prirasta. Krive rezultate daju iz razloga, što se temelje na ispitivanju pojedinih stabala. Potištena stabla i slobodna stabla toliko se razlikuju u procentu prirasta, da je nemoguće izabrati srednje razvita stabla, koja bi nam pokazivala srednji prirast. Još veću grešku činimo uslijed toga, što svaki god računamo sa jednom godinom starosti. To je zabluda, barem u koliko se odnosi na godove u prsnoj visini. Potištena stabla redovno, a i slobodna stabla za vrijeme sušnih ili inače nepogodnih godina ne razvijaju god svaki puta. Prirast se razvije, ali se plašt prirasta ne spusti do dolje. U svakom slučaju ustanovimo veći prirast, nego što faktično jeste. Normalna zaliha u prebornoj šumi još je nedovoljno istražena. Možemo se pomoći tako, da kao normalnu zalihu odredimo onu, koja vrijedi za jednodobnu šumu sa prekidnim gospodarenjem. Marti n Werni h (»Plenterwald«, Allgemeine F. und J. Zeitung 1910) pokazao je primjerom, da se tako računata drvna zaliha gotovo potpuno podudara sa onom prebornih šuma općine Couvet. U pomanjkanju drugih podataka moramo se u nuždi pomagati ovakovim pomoćnim sredstvom. Za šume Male Kapele (visina n. m. 800—1200) kao normalnu zalihu smatramo za jelu i smreku 300 m3 po 1 ha, za bukvu 220 m3, a za mješovite sastojine već prema razmjeru smjese. Pri određivanju etatne mase držimo se toga, da poslije sječe drvna zaliha ne pada ispod gore postavljenih cifara. Dakako da to ne vrijedi općenito. Odlučan je još bonitet i struktura sastojina. Gdje prevlađuju u znatnoj mjeri prestara stabla ili i u slabijim bonitetima drvna zaliha poslije sječe može biti i manja. Prihod se ne da tačno unaprijed odrediti, on se više radi orijentacije — samo naslućuje. Najvažniji je posao doznačivanje stabala za sječu. Pri tom se ne smije držati šablone, kao što je na pr. ona, da se imaju sjeći sva stabla iznad izvjesnog prsnog promjera. Obično se ranije konsigniralo tako, da su se sjekla sva stabla iznad 50 cm prsnog promjera. Takova šablona može dovesti do teških posljedica. Tako na pr. u sječini u okr. 18 šumske uprave Ljeskovac drvna zaliha po 1 ha iznosit 746 m3. Od toga otpada na stabla do 55 cm prsnog promjera 227 m3, a na deblja stabla 519 m3. Kad bismo sjekli po šabloni, vadili bismo najednom oko 70% drvne mase, što predstavlja prejako i osjetljivo zadiranje u živi organizam šume. Drvna zaliha poslije sječe bila bi samo 227 m3, što je premalo. 341 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Doznaka za sječu. U našoj praksi kod doznake glavni je cilj taj, da se podigne prirast i da se stvori kvalitativno bolja šuma. Zato se u prvom redu doznačuju ona stabla, koja više ne prirašćuju, koja imaju negativan, kvalitativno loš prirast ili abnormalno razvijenu krošnju. Debljina stabla nije odlučna. Kasnije ćemo vidjeti, da po ovom postupku konsignirana drvna masa pokazuje takovu strukturu, da prevladuju najdeblja stabla. Sva debela stabla, i ako su tehnički potpuno zrela (iznad 55 cm prsnog promjera), ne smijemo odstranjivati, jer je dokazano, daš e na njim a prikuplja najveći i tehnički najvredniji dio prirasta. Shema doznake stabala ovakova je: 1.) stabla bez prirasta: suha, polusuha, jako potištena, prestara, koja (kod jele) ne rastu više u visinu, već pri vrhu šire krošnju (rodina gnijezda); 2.) stabla sa negativnim prirastom: jako ozlijeđena i natrula; 3.) stabla sa kvalitativno lošim prirastom: grbava, nepravilno razvijena, rakavo rašljasta; 4.) stabla sa abnormalno razvijenom krošnjom : ekscentričnom prejakom i poput biča razvijenom; 5.) zdrava stabla, ali koja imaju slabo razvitu krošnju, pa slabo prirašćuju. Naprijed sam naglasio, da za određivanje etatne mase nema u teoriji još sigurnih oslonaca, a i iskustvo je kod nas slabo, jer su se uredne preborne sječe počele kod nas voditi tek od god. 1926. dalje. Zato se velika važnost polaže na provođenje sječe, bilježe se svi podaci, koji mogu biti korisni za buduće gospodarenje, tako da je svaka sječina zapravo jedna pokusna ploha. Kad se gospodarenje ne bi vodilo na tako velikoj površini, najbolje bi bilo, da se prije sječe isklupiraju sva stabla: i koja će se sjeći i koja ostaju. Umjesto toga polaže se nekoliko primjernih pruga neposredno poslije doznake. Te su pruge 20 m široke, međusobno paralelne i u stalnom razmaku (20O—400 koraka), tako da zapremaju 5—10% površine, već prema veličini sječine. Na tim prugama isklupiraju se i posebno zabilježe stabla, koja ostaju, kao i ona, koja se sijeku. Stabla se grupiraju u ove debljinske razrede: I. Slabi materijal 10—34 cm prsnog promjera II. Srednje jaki materijal 35—54 ,, „ „ .. Jaki materijal 55—80 „ „ „ IV. Prezreli materijal 81— „ „ „ Na taj način dobivamo: 1.) drvnu zalihu i strukturu masa prije sječe; 2.) drvnu zalihu i strukturu masa poslije sječe; 3.) drvnu zalihu i strukturu mase etata; 4.) intenzitet sječe. Ovo su važni podaci, jer ćemo kod naredne sječe, nakon recimo 10 godina, znati, kako se sastojina razvila, u grubim crtama znaćemo i njezin prirast i razvoj raafa l . . 2>«hLjinßAx.´.......´... Slika 1, 342 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 57 <-- 57 --> PDF |
strukture mase. Dosadanje sječine pokazale su, da struktura mase prije sječe, u grafičkom pogledu, lima oblik binomske krivulje. Struktura masa poslije sječe također je binomska krivulja, samo je njena kulminacija niža i drugi je dio manje strm (si. 1.). Ovakovo grafičko prikazivanje poučava nas, da je doznaka dobro provedena, jer nije poremećena struktura sastojina, budući da i poslije sječe pokazuje pravilnu krivulju. Po postulatu, da u prirodi nema skoka, da sve teče postojano, tako i mora biti. dok bi prema starom načinu (sječa svih stabala iznad izvjesnog prsnog promjera) pokazivala nenaravnu, oštro odsječenu krivulju. Ovi su nam podaci dragocjeni i kod sastava gospodarskih osnova. Na temelju sadanje drvne zalihe i grafički prikazane strukture možemo grafičkim putem odrediti ne samo visinu etaa, nego i njegovu strukturu. Primjernim prugama ujedno kontrolišemo naš rad, da li smo udovoljili propisu osnove i da li je ostala na panju dovoljna drvna zaliha. Prikazaćemo rezultate takovog rada u nekim karakterističnim sječinama na području Male Kapele. 1.) Visibaba, okr. 24, šum. uprave Ljeskovac. Tlo : Srednje duboko, u gornjem dijelu plitko, pjeskovito-ilovasto, na vapnencu. Karneti živac pojavljuje se na površini tek u gornjem dijelu. Slabo je humozno, pokrito u glavnom mahovinom i travom. Strmo nagnuto prema jugu. Visina nad morem 800 —1000. Sastojina : Mješovita jelova, smrekova i borova, oblika neuredne preborne šume. Donji dio sastojine ima liijep oblik preborne šume. Redovite sječe nisu se vodile,. Tabela 1. Debljinski razred Jela N m3 Smreka N m3 N Bor m3 S v N ä g a m3 Opask a 10-3 4 83 20 150 48 10 5 243 73 36-5 4 56—80 82 23 6 38 23 74 20 131 76 39 5 70 17 136 31 239 116 Veličina primjerne pruge 3.53 ha Svega: 112 81 244 25o 54 92 410 428 Tabela 2 Jela Smreka Bor Svega Debljinski U postocima razred 3 3 3 3 mase prije sječe N ! mN mN ] mN m 10—34 6 4 20 10 2 1 28 15 21 36-54 6 9 12 21 8 14 26 44 18 56- 80 2 9 8 32 2 7 12 48 41 82 Svega 14 1 22 40 63 12 | 22 66 107 u/o posjećene mase ž 7 i . 2 4 i !5 Tabela 3. Je la Smreka Bor Svega Debljinski razred 3 3 3 3 N mN mN mN m 10-34 77 16 130 38 8 i 215 58 36 54 17 29 62 110 31 56 110 195 56—80 4 14 12 44 3 10 19 68 82-- Svega 98 59 204 192 42 70 344 321 843 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 58 <-- 58 --> PDF |
već se radi blizine sela i lake pristupačnosti stalno prebiralo na cijeloj površini. Drvna masa i struktura sastojine vidi se iz tabele 1. Za sječu doznačena količina vidi se iz tabele 2. Sastav sastojine poslije sječe prikazuje tabela 3. Iz ovih tabela vidimo, da drvna zaliha Iznosi 428 m3 po ha, što Biolley označuje kao vrlo veliku zalihu. Sastojinu smo označili kao nepravilnu prebornu, jer znatno prevladuje srednje jaki materijal (56%). Sječom se vadi 25% mase, tako da poslije sječe ostaje 321 m3 po ha. Prema naprijed izloženom moglo bi se sjeći i više, ali to nije učinjeno: 1. iz razloga južne ekspozicije, koja zahtijeva, da površina bude jače zastrta; 2. radi pomanjkanja pomladka i abnormalnog razmjera debljinskjh razreda. Posječena masa ne otpada sva na jaki materijal. Tek 45% mase otpada na jaki, 41i% na srednje jaki i 14% na slabi materijal. Time smo osigurali i u sastojini poslije sječe izvjesno učešće jakog materijala. Kako je sastojina prorijeđena, stabla će se jače razvijati, tako da će poslije 10 god., kad će se predvidno opet sjeći, znatno povećati učešće trećeg debljinskog razreda i struktura masa bolje će odgovarati. Snimanjem sastojina poslije 10 god. moći ćemo ocijeniti, u koliko je naš rad bio ispravan, i razmotriti, kako se je razvila struktura sastojine. To će ujedno biti najbolji oslonac za buduće gospodarenje. Grafički prikazana struktura masa prije i poslije sječe (si. 2), gdje u jednom i drugom slučaju dobivamo pravilnu binomsku krivulju, daje nam puno nade, da je naš rad najbliži prirodnim odnosima u šumi i da živi organizam šume nismo poremetili. 1.?1.**20-.23 „M «« recTi Slika 2. 2.) Roščići, okr. 18, šum. uprave Ljeskovac. Stanište : Blago nagnuta valovita kosa ispod grebena. Tlo skeletno, kamen svuda izbija napolje. U pojedinim uvalama i pukotinama tlo je duboko, inače plitko, ilovasto, svježe humozno, pokrito listincem, tek mjestimice mahovinom i travom. Ekspozicija istočna, visina nad morem oko 1000 m. Sastojina : Mješovita jelova i bukova šuma sa nešto smreke. Nepravilna preborna sastojina, kojoj mnoga prastara stabla daju oblik prašume. Razvija se lijep pomladak. Primjernim prugama dobili su se podaci sadržani u tabelama 4—6. Tabela 4 sadrži drvnu masu i strukturu sastojina prije sječe. Za sječu doznačena količina vidi se iz tabele 5. Sastav sastojine poslije sječe prikazan je u tabeli 6. Drvna zaliha (747 m3 po 1 ha) vrlo je visoka. Prevladuje jaki 844 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 59 <-- 59 --> PDF |
(34%) i prezreli (36%) materijal. Ukupno učešće jakog i prezrelog materijala iznosi 70%, dok na slabi i srednji materijal otpada samo 30%. Sastojina ima oblik prašume, iz koje je djelomično vađen bolji, srednje jaki materijal. Tabela 4. Debljinski razred Jela i smreka N m3 Bukva N | m3 Sveg a N m3 Opask a 10—34 101 27 158 49 259 76 36—54 56-8 0 82— 32 33 20 63 166 254 40 18 1 89 85 14 72 51 21 152 251 268 Veličina primjerne pruge 3.88 ha Svega 186 510 217 237 403 747 Tabela 5. Debljinski Jela i smreka Bukva Sveg a U postocima mase razred 3 prije sječe N mN m8 N m3 10-34 2 1 4 3 6 4 5 36—54 3 6 3 9 9 15 10 56-80 8 44 5 22 13 66 26 82— 14 192 1 14 15 206 77 Svega 27 243 13 48 40 291 39 °/o posječene´ mase 48 20 a9 Tabela 6. Debljinski Jela i smreka Bukva Sveg a razred 3 3 3 N 1 mN mN m 10—34 99 26 154 46 253 72 36-54 29 57 37 80 66 137 66-80 25 122 13 63 38 185 82-6 62 6 62 Svega 159 267 204 189 363 456 Drvna masa poslije sječe iznosi 456 m3, dakle znatno više, nego što je napred predviđeno. Učinjeno je to radi relativno malog broja stabala i radi malog učešća srednje jakog materijala. Dapače ni čitav prezreli debljinski razred (iznad 82 cm debljine) nije povaden, nego samo 77%, a od jakog materijala samo 26%. Grafički prikazana struktura masa poslije sječe pokazuje vrlo pravilnu krivulju (si. 3.). 3.) Bijela Kosa, okr. 3, šumske uprave Ljeskovac. Stanište : Strma kosa, ispresijecana mnogim dubokim uvalama i vrtačama. Mjestimice se pojavljuju blokovi kamena. Tlo je srednje duboka ilovina,] humozna, pokrita listincem, u dolinama svježa. Ekspozicija zapadna i sjeverozapadna. Visina nad morem 800—10O0. Sastojina : Mješovita jelova, smrekova i bukova, karaktera prašume. Tanja stabla sudjeluju u sklopu. Pomladak posvuda dobro zastupan. Drvna zaliha i struktura prije sječe izlazi iz tabele 7. Za sječu je doznačena količina iz tabele 8. Drvna masa poslije sječe prikazana je u tabeli 9. Sastojina prije sječe ima visoku drvnu zalihu (528 m3). Prevladuje znatno prezreli materijal, te zajedno sa krupnim materijalom čini 60´% mase. Tankog i srednje-jakog materijala ima u dovoljnoj količini. 345 |
ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 60 <-- 60 --> PDF |
......<. lćn2**20in3 55 SS So ttx> ISO II III IV &*6//.....1.*...´.. Slika 3. Grafički prikazan sastav masa (si. 4.) daje krivulju sa dvije kulminacije: posljedica miješanja bukve i jele. Prvu kulminaciju uzrokuju bukova stabla (srednje jaki materijal), a drugu jelova stabla (prezreli materijal). Poslije sječe ostaje još 318 m3, što je još uvijek više od normale. Odnos tankog, srednjeg i jakog materijala vrlo se približuje omjeru 2:3: 5 postavljenom po Biolley-u. Krivulja pokazuje samo jednu kulminaciju. Zaključak. U neuređenim prebornim šumama i šumama tipa prašume na visokom i srednje visokom Kršu drvna zaliha kreće se od 400—700 m3 za mješovite jelove i bukove šume. Kao normalu postavili smo najniže granice između 220—300 m3. Iz ovo Tabela 7. Debljinski razred Jela i N smreka m3 Bukva N m3 S v N e g a m3 Sastav u % Primjedb a 10-3 4 151 37 149 40 300 77 15 36-5 4 56-8 0 82 37 20 16 65 98 172 38 12 1 67 42 7 75 32 17 132 140 179 25 26 34 Veličina primjerne plohe 3-72 ha Svega 224 372 200 156 424 528 100 Tabela 8. Debljinski razred Jela i smreka N | m3 Bukva N m3 Sveg a N m3 U °/0 mase prije sjeee Sastav u °/o 10-3 4 3 2 1 i 4 3 4 1 36-6 4 7 14 13 25 20 39 30 19 56-8 0 7 31 6 22 13 53 38 25 82 10 108 1 7 11 115 64 55 Svega 27 | 155 21 55 48 210 40 100 U °/0 mase prije sječe 42 a5 40 346 |