DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 41 <-- 41 --> PDF |
shvaćenoj sastojini, u ko:´oj je iskorištavanje, pomlađenje i uzgoj jedna nerazdvojno salivena cjelina, gdje ritam stvaranja ne pozna mrtve točke. To se postizava sječom pojedinog, u svako vrijeme neposrednom okolinom ^određenog člana sastojine. Taj se član mora odrediti od slučaja do slučaja. Praktično se ovo izabiranje provađa kao kod visoke prorede, pri čem se obrazuju male proredne grupe, unutar kojih se traži stablo nadjačano od bolje razvijenog stabla, dok ono samo smeta daljnjem razvoju ovog jače razvijenog stabla nad sobom kao i slabije razvijenih stabala pod sobom. B i o 11 e y naziva ta stabla »l´intermédiaire« (S c h ä- d e 1 i n »Mittelständer«). U našem jeziku to bi bili »srednjaci«.1 Pod srednjacima prema tome razumijevamo stabla: 1. koja po svom položaju djeluju na sve strane potiskujući; 2. koja su po formi, kvaliteti i životnoj energiji manje vrijedna od susjednih stabala; 3. koja kao vrst drva, s obzirom na smjesu, ne daju nikakove prednosti.2 Svrha je prebirne prorede, da dobrim elementima u donjim slojevima sastojine omogući i pomogne uspon u gornje slojeve sastojine. Prema tome je karakteristika B i o 1 e y-evc prebirne prorede ova: »1. ona pogoduje dominantnim stablima najvišeg sloja sastojine (kao i budućim vladajućim stablima iz nižih slojeva) time, što uokolo, po strani kao i prema dolje siječe t. zv. srednjake ; 2. ona pogoduje potištenom materijalu sastojine; 3. ona koristi i pogoduje automatski, stalno i posvuda prirodnom pomlađenju; 4. njezina je uzgojna funkcija neograničena i odnosi se na izgradnju jedne izabrane sastojine u neograničenom trajanju.« Sastojine Gorskog Kotara u većini su slučajeva neuređene prebirne šume, a udaljenije od prometnih sredstava imaju prašumski karakter. Pravilnom primjenom navedenih principa prebirne prorede, s osobitim obzirom na zaštitu smreke, postigla bi se dvostruka korist: 1. neuređene prebirne šume, kao i one karaktera prašume prevele bi se i preobrazile u razmjerno kratkom vremenu u uređene prebirne šume; 2. stalnom zaštitom i davanjem prednosti smreki zauzela bi ova na svojim prirodnim staništima ona mjesta, sa kojih ju je jela i bukva potisla. Tako postignut položaj smreke u smjesi sa ostalim vrstama bio bi prebirnom proredom i u daljnjoj budućnosti osiguran i to zato: 1. što bi . čestom sječom bila dana mogućnost, da se iz neposredne okoline smrekovih stabala i skupina stalno uklanjaju one vrste, koje im svojim jakim zasjenjivanjem smetaju u rastu; 2. što bi se tom proredom trajno omogućavao pristup onoj količini svijetla u sastojinu, koja je potrebna za prirodno pomlađenje smreke kao i za razvoj njenog pomlatka. Ovako razložene prebirne prorede teoretski su idealne šumskouzgojne mjere, te bi se njihovom provedbom postavljeni ciljevi mogli ostvariti u razmjerno kratko vrijeme. Međutim postoji za većinu šumskih predjela Oorskog Kotara velika zapreka materijalne naravi, a to je unovčenje tanjeg prorednog materijala. Tu bi se donekle moglo pomoći samo tako, da se za te sastojine odredi trajanje ophodnjice od 10 do najviše 15 godina, pa da se prigodom redovite sječe debelih i vrijednin stabala 1 Prof. dr. Bale n ih naziva »pretičci«, Prorede 1929. str. 142. - U našem konkretnom slučaju spadala bi medu »srednjake« i sva ona jelova i bukova stabla, koja rastu u neposrednoj blizini srnrekoV´š´h stabala, a potiskuju ih. priječe u razvoju i smetaju njihovom pomlađenju i pomlatku. 327 |