DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 40 <-- 40 --> PDF |
prilike. Biće najlogičnije i najracionalnije, da što povoljnije izrabimo dane nam već prirodne okolnosti, t. j . da zgodnim vođenjem sječa pogodujemo proširenju i rastu smreke, i to (kako sam već spomenuo) na onim stojbinama, na kojima ona i danas dobro uspijeva, ali je na njima procentualno slabo zastupana. Tih stojbina ima u Gorskom Kotaru na hiljade hektara, pa postigne li se na njima u dogledno vrijeme određeni cilj, biće glavna zadaća riješena. Stoga bi uzgojni rad na uzdržavanju i proširenju smreke trebao da bude upravljen u prvom redu na ove stojbine. Već nas sama ta činjenica, da se sastojine u Gorskom Kotaru uspješno pomlađuju prirodnim načinom i to putem prebirne sječe (vidi Dr. P e t r a č i ć: Uzgajanje šuma IL, s. 197), upućuje na najpovoljniju uzgojnu mjeru, kojom bi se sa što manje troška, a na što sigurniji način postigao najpovoljniji omjer smreke u tim sastojinama. Potrebno je samo, da se prigodom provedbe redovite prebirne sječe smreki posveti osobita pažnja. Tu odlučuje način doznake i odabiranja stabala za sječu. U principu bi se morala sva za daljnji rast sposobna smrekova stabla na sječnoj površini ostavljati, bez obzira na njihovu sječnu zrelost i dimenzije. Tek gdje postoje veće i gušće skupine smrekovih stabala, mogla bi se i među njima provesti redovita sječa. Osobitu bi pažnju valjalo obratiti već razvijenom smrekovom pomlatku, te ga oslobađati ispod krošanja starih jelovih i bukovih stabala. Međutim, sama prebirna sječa najjačih stabala nije dovoljna, da se postignu povoljni rezultati i da se oni trajno održe. Sječa se ovdje vraća na isto mjesto tek svakih 20, a u najviše slučajeva tek nakon 30—40 godina (trajanje ophodnjice). Smreka, kojoj je potrebna stalna zaštita od konkurenata, mora kod tih dugačkih ophodnjica zaostati u rastu. U mješovitoj prebirnoj šumi smreka je zaista od raznih kalamiteta najbolje zaštićena, ali joj je ujedno nužna stalna zaštita protiv potiskivanja od Strane jele i bukve, a potrebna joj je za uspješno pomlađenje i veća količina svijetla, nego ga trebaju njezini konkurenti. Iz tih bi razloga uzgojni zahvati u sastojinama u korist smreke morali biti česti i kontinuirani. Držim, da bi se to dalo postići slabom, ali češćom sječom (proredom) onih stabala, koja iz bilo kojih uzgojnih razloga smetaju svojoj neposrednoj okolini. Takovom proredom, koja bi se ponavljala u sastojinama svakih 5 do najviše 7 godina, dalo bi se dovoljno mogućnosti, da se smreka zaštiti od konkurenata. Držim, da bi za tu svrhu najbolje odgovarala prebirna proreda po Biolley-u (vidi Dr. Baien : O proredama, s. 142—149). Prebirna proreda nije kod nas uobičajena, ali bi svakako, da se zavede u sastojinama Gorskog Kotara, bila od velike koristi, pogotovo u predjelima, gdje se mogu tanji drvni produkti dobro unovčiti. Korist bi njezina bila višestruka, jer ne samo da bi njom bio omogućen stalni opstanak smreke u mješovitim jelovim i bukovim prebirnim sastojinama, već bi ona uopće povoljno djelovala na razvoj svih sastojina, a ujedno bi osiguravala kontinuirani rad u šumama, što je za pučanstvo ovoga kraja od odlučne ekonomske važnosti. Prebirnu je proredu, u smislu Biollevovih principa, W. S c h ä d e- li n u raspravi »Plenterdurchforstungen« (Sch. Z. F. f. 1927.) jasno razložio i karakterisao ovim riječima: »Ona se vrši u smislu jednog stalnog i neprestanog uzgojnog zahvata, koji nije ograničen na stepen razvoja sastojine, već neprestano u sastojinu zahvaća, da istovremene i neprestano tu sastojinu uzgaja i pomlađuje; ona se provada u onoj idealno 326 |