DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 39 <-- 39 --> PDF |
renja to nikako nije poželjno, jer nestajanjem smreke gube šume u Gorskom Kotaru postepeno na vrijednosti. Zadaća je pak uzgajanja šuma ne samo potrajno podržavanje postojeće vrijednosti sastojina, već i maksimalno moguće povećanje te vrijednosti. Principi racionalnog šumskog gospodarstva nalažu nam, da opreznim uzgojnim zahvatima postotak smreke u sastojinama Gorskog Kotara ne samo uzdržimo, već da ga na povoljnim joj staništima i povećamo. Time se ne želi reći, da se ima forsirati uzgoj smreke svuda, pod svim mogućim uvjetima i na sve moguće načine, jer bi to u mnogim slučajevima dovelo do negativnih rezultata. Gdje smreke po prirodi nema zbog nepovoljnih joj klimatskih i edafskih faktora, kao i ondje, gdje iz tih razloga ona zaostaje u rastu za jelom i bukvom ili daje manje vrijedno drvo (snjegolomi, trulež), nema razloga da se išta poduzimlje za njezino održanje. Uvijek je bolja lijepa bukova ili jelova sastojina nego kržljava, snijegom, ledom i vjetrom izlomljena i prorijeđena smrekova. Uzgoj je smreke u Gorskom Kotaru opravdan samo na njezinim optimalnim prirodnim staništima, sa kojih je potisnuta isključivo zbog nepovoljnih utjecaja biotskih faktora, t. j . zbog konkurencije bukve i jele ili neracionalnom sječom i krčenjem. Rad na održanju smreke mora stoga da bude upravljen na one sastojine, u kojima ona i danas optimalno uspijeva, ali polagano nestaje, jer je bukva i jela, zbog jačeg podnašanja zasjene, sa tih mjesta potiskuju. To su, kako je već utvrđeno, smrekove sastojine, koje se nalaze u visinskom pojasu između 600 i 800 do najviše 1000 m nadmorske visine, prven: stveno na ravnim, a onda na istočnim (SI, I i JI) i zapadnim (JZ i Z) ekspozicijama, na zaštićenom kotlinastom terenu. U višim nadmorskim visinama, te na izloženim južnim i sjevernim ekspozicijama nije racionalno forsirati uzgoj smreke niti prirodnim, a još manje umjetnim načinom, jer će uspjeh biti negativan, a trud i troškovi uzaludni. Uzgajanje i održavanje čistih smrekovih sastojina mora u Gorskom Kotaru da bude tek iznimka. Njihov je opstanak opravdan na osobito zaštićenim položajima, kao i na isključivim smrekovim staništima, a tih je u tom području malo. Smreka će, uz potrebne uzgojne mjere, koje bi se neprekidno imale da izvode u njenu korist, naći najbolju zaštitu u prebirnoj šumi u smjesi sa jelom i bukvom. Pošto joj od ovih dviju vrsta stalno prijeti opasnost da bude potisnuta, nije za nju pogodna stablimična smjesa, već je bolja smjesa u skupinama velikim 5—10 a. Na već utvrđenim, povoljnim joj stojbinama mogla bi u takovoj smjesi da zapremi 20—30% površine, dok bi se u zaštićenim položajima, a u smjesi sa jelom, taj postotak mogao da povisi i na 50. Manje je povoljna smjesa smreke sa bukvom, a .opravdana je tek na osobito dobrim smrekovim staništima, ali također ne u stablimičnoj smjesi nego u skupinama, velikim oko 10 a. Smreki, koja b: mogla i tu da zapremi do 30% površine, pripali bi zaštićeni vlažni položaji, dok bi se bukvi prepustili suši. Preostaje još da odredimo onaj uzgojni zahvat i način, koji je najpovoljniji, da se sadanji postotak smreke uzdrži, a u većini sastojinapoveća. Da li da se to učini umjetnim načinom, sjetvom sjemena odnosno sadnjom smrekovih biljaka u postojećim sastojinama, ili pak prirodnim putem? Držim, da umjetni način, zbog velikih troškova i nesigurnog uspjeha, ne smije biti pravilo već izuzetak ograničen na posebne, osobito povoljne 325 |