DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Pregled 30. Padovi promjera a cm. po tek. me t r u Mjesto Debljinski razredi 11-20 21-30 31-40 41-50 | 51-60 61—70 0,86 1,04 1,33 1,73 1,92 1,10 1,18 1,22 1,32 1,59 1,77 Matić poljana 1,43 1,64 1,80 1,95 U Kozarskoj kosi, kod Musulinskog potoka izmjereno je 40 smrekovih stabala rastresenih rijetko po jelovim i bukovim mješovitim sastojinama; iz grafikona si. 8 jasno se vidi, da rast tih stabala zaostaje za rastom gotovo iz svih navedenih područja, jedino su drvne mase srednjih debljinskih stepena nešto bolje od onih na Matić poljani. Ova je činjenica potpuno u skladu prema onom, što je naprijed rečeno o biotskim utjecajima bukve i jele na smreku, t. j . obje ove vrste fiziološki su jače od nje, pa ju isključuju polagano iz sastojina, a u koliko se još gdje smreka održala pojedinački rijetko utrešena, to zaostaje u rastu. Konačno se iz ovog razmatranja o rastu smreke u pojedinim sastojinama i položajima može zaključiti, da je taj rast optimalan na ravnim zaštićenim položajima u nadmorskim visinama od 600 do najviše 800 metara i to u čistim i pretežno smrekovim sastojinama; u većim nadmorskim visinama i u pretežno jelovim i bukovim sastojinama on opada.* Upoznali smo se eto sa najpovoljnijim smrekovim staništima Gorskog Kotara i sa uvjetima, pod kojima je njen pravilan rast moguć; vidjesmo također, na kojim je staništima opravdan uzgoj i zaštita smreke od bukve i jele, te gdje je ujedno moguće, da smreka u stvaranju sastojina uzme jače učešće. Smreka, sama prepuštena prirodi, ne može da se bori protiv biološki jače jele i bukve niti na staništima, koja su joj najpovoljnija. Potrebno je stoga, da se u tom pogledu poduzmu izvjesne uzgojne mjere, pa mi još preostaje, da obrazložim te mjere. III. UZGOJNE MJERE POTREBNE ZA ODRŽANJE SMREKE U SASTOJINAMA GORSKOG KOTARA. Princip je i svrha šumskog gospodarstva, da se uzdrži potrajnost produkcije u masi i vrijednosti. Zadaća je pak uzgajanja sastojina, da se razvoj sastojina vodi tako, kako bi se po mogućnosti postigla svrha gospodarenja (W. Schade lin: Bestandeserziehung, Schw. Z. f. F. 1926). Smreke (kako vidjesmo) polagano nestaje iz sastojina Gorskog Kotara. I u ono malo starih, čistih smrekovih sastojina prevladava jelov pomladak, tako da će, ne poduzmu li se potrebne uzgojne mjere, u blizoj budućnosti posve nestati čistih smrekovih sastojina, a u mješanim će jelovim i bukovim sastojinama smreka postati tek slučajna primjesa. Zadržat će se tek na najlošijim tlima, gdje će za šumsko gospodarstvo biti tek od male ili nikakove vrijednosti. Sa stanovišta navedene svrhe gospoda * Napomen a uredn . Opsežan »Zaključak«, u kome autor zapravo tek ponavlja spomenute već rezultate, uredništvo je iz napomenutog razloga i u sporazumu sa glavnim ocjeniteljem ispustilo. 324 |