DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 37 <-- 37 --> PDF |
sitni i uski, da se jedva mogu brojiti. a iza toga vremena najednom se prošire na 0"5, a katkad i 1 cm širine. Konačni je rezultat ovakog rasta taj, da prosječni prirast sastojina na Crnoj Kosi iznosi po ha uz potpun obrast i prosječnu starost od 158 godina 4´35 m3, dok se prosječni prirast sastojina u jasenačkoj kotlini, starih prosječno između 73 i 92 godine, kreće od 7´32 do 9´37 m3. Još je jedan način, po kome se može zaključiti dobrota stojbine u ovim sastojinama, a to je brzina prelaza stabala iz nižeg debljinskog razreda u viši i veličina prosječnog visinskog prirasta u pojedinim debljinskim razredima, kako sam to već naprijed za pojedine sastojine istaknuo. Pri tom razmatranju uzeti su u obzir samo I. do IV. debljinskog razreda, jer je broj premjerenih debljih stabala premalen, a da bi se o tom moglo pravilno zaključiti (pregled 29). I ova uporedba sastojina u jasenačkoj Pregled 29. Broj godina potreban, đa stabla pređu iz nižeg u viši Brzina prosječnog prirasta u visinu debljinski razr. kod pojedinih deblj. razreda U jasenačkoj U Jasenačkoj Na Crnoj kosi Na Crnoj kosi kotlini kotlini Debljinski razredi godina cm Do sredine I. deblj. r. 54 81 27 16 Iz I. u II. 18 69 38 9 Iz II. u III. 12 33 46 16 Iz III. u IV. 11 23 37 20 kotlini sa sastojinama na Crnoj Kosi potvrđuje opet ono, što je već rečeno. Dok u sastojinama jasenačke kotline stabla za postignuće dimenzija 1. debljinskog razreda trebaju 54 god., to ona na Crnoj Kosi trebaju 81 god.; za prelaz u više debljinske razrede trebaju stabla u jasenačkoj kotlini prosječno 18, 12, i 11 god., a ona na Crnoj Kosi 69, 33, 23. Dok prosječni visinski prirast stabala u jasenačkoj kotlini iznosi prije postignuća dimenzija 1. debljinskog razreda 27 cm, a dalje kod prelaza u više debljinske razrede 38, 46 i 37 cm, to taj isti prirast kod stabala na Crno] Kosi istim redom iznosi 16, 9, 16 i 20 cm. U oba se ova slučaja također jasno očituje razlika u dobroti stojbina odnosno sastojina t. j. , da su sastojine u jasenačkoj kotlini mnogo bolje od onih na Crnoj Kosi. U istom su odnosu, ako se međusobno uporede, i oblični brojevi, t. j . najjedrija i najpunija su stabla u jasenačkoj kotlini, dok su ona na Crnoj Kosi i Matić poljani i u tom pogledu lošija. Tako prosječni oblični broj za stabla u jasenačkom polju iznosi 409, za stabla na Crnoj kosi 369, a za stabla na Matić poljani 370. Uporedimo li pak padove promjera u pojedinim debljinskim razredima ovih triju područja, to se samo potvrđuje sve, što je već navedeno. Kako se vidi iz pregleda 30, najlošija su i u ovom slučaju stabla na Matić poljani, zatim dolaze ona na Crnoj kosi; ali su samo stabla slabijih dimenzija lošija od onih u jasenačkom polju, dok jača stabla od 50 cm imaju čak manji pad promjera od onih u jasenačkom polju, što je već prije razjašnjeno. 3.23 |