DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Pregled 28. Broj stabala > o Zbroj temeljnica Drvna masa * O J. S. U >5 a . Kmiî L S . Smreka Jela m´ Ukupno Smreka Jela .. Ukupno 1 1 a 2i o o « u XIO Rezultat i primjerni h ploh a uz z bil j ni o br as t: 1 640 — 540 28 53-72 — 53-72 656 — 656 750 82 0 8 2 460 — 460 27 3914 — 39-14 474 — 474 5-03 73 0-6 3 268 — 268 277 44-74 4474 610 — 610 6-40 92 0 7 4 156 172 328 27-9 28-87 21-23 50-10 395 277 672 5-86 81 0-8 5 478 — 478 235 51-58 — 51-58 529 — 529 — 100 0 8 6 281 37 318 27-9 55-42 55-42 60 99 716 70 786 — 100 0-9 7 492 226 724 221 39-85 24-27 6412 490 286 776 3-92 158 0-9 Eezultat i primjerni h ploh a sređen i n a p o t p un ob r a st: 1 675 — 675 280 67-14 — 67-14 820 — 820 9-37 82 1 2 766 — 766 27-0 65-23 — 65-23 790 — 790 8-38 73 1 3 383 — 383 27´7 63-85 — 63-85 871 — 871 9-14 92 1 4 195 215 410 27´9 3608 2654 6262 494 346 840 7-32 81 1 5 598 — 598 23-5 64-47 — 6447 661 — 661 — 100 1 6 312 4t 353 27-9 61-58 619 6777 7»6 77 873 — 100 1 7 547 251 798 22 1 4428 20-96 77-24 544 318 862 4-35 158 1 tla ovdje i vrlo promjenljiv. Uz kakovu vrtaču ili udolicu sa debelom naslagom plodnog humusnog tla nalazi se u neposrednoj blizini kamenito pećinasto tlo, puno pukotina i razbacanog većeg i manjeg kamenja. Ovo se stanje jasno odrazuje i u grafikonu visina. Na prvi pogled izgleda, da su visine ovih sastojina veće od svih dosadanjih — ali izmjere, račun i pokusne plohe drugačije kazuju. Prosječne visine smrekovih stabala ispod 50 cm prsnog promjera niže su od onih u jasenačkoj i od onih u delničkoj kotlini, a visine stabala ispod 30 cm prsnog promjera uopće su niže od svih dosada navedenih visina, kako se to lijepo razabire iz grafikona si. 7. Visine pak iznad 50 cm prsnog promjera veće su od svih do sada navedenih visina. Uzrok je tomu pojavu nejednolikost u dobroti tla. Sva lošija, kamenita mjesta zaposjela su stabla slabijeg prsnog promjera i malih visina, i to u razmjerno velikom broju (što je lošije tlo, to veći broj stabala tanjih dimenzija nalazimo na njemu); bolja pak mjesta zaposjelo je obično tek jedno ili u najboljem slučaju tek nekoliko stabala jačih dimenzija, pod čijim se krošnjama stabla slabijih dimenzija uopće nijesu mogla povoljno razvijati, te su konstantno potisnuta. Ova (razmjerno rjeđa) debela stabla na dobrim tlima dosegnu uz veliku starost velike visine i velike drvne mase, što nam jasno pokazuju grafikoni visina i prirasta. Nejednolikost u dobroti tla potpuno se odrazuje u nejednolikosti rasta pojedinih skupina stabala u sastojini tako, da su sva debela i visoka stabla na dobrim tlima, a sva tanka stabla na lošim kamenitim tlima. Ipak je konačni rezultat (zbog toga što je većina stabala na lošem tlu i trajno potištena) taj, da izračunana prosječna visina ove sastojine iznosi tek 22´1 m; dakle je niža od svih dosadanjih, što dakako potpuno odgo vara stvarnosti. Isto nam ovo (na si. 8.) pokazuje i grafikon drvnih masa. Velika prosiečna starost ovih sastojina uzrokom je, da one ... imaju po ha najveći zbroj temeljnica i gotovo najveću drvnu masu. Želimo li pak upo 320 |