DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Pregled 25. m a T3 Broj stabala Prosječne visine Zbroj temeljnica Drvna masa stablovine 2 S S J Uk smrekovih stabala Smreka Jela Ukupno Smreka Jela Ukupno Q " m3 m3 I. 8 12 20 12-8 016 0-13 0 29 1-73 1-59 3-32 a. 43 7 .5 0 21-5 23 1 040 2-71 26-13 4-45 30-58 . . 40 40 256 419 4-19 5103 5.03 IV. 61 5 66 28-2 1062 0-85 11-47 13413 10-76 144-89 V. 73 8 81 30-6 17-69 2-11 19´80 229-69 27´04 25643 VI. 63 3 56 32-2 18-43 107 1950 248-95 14-39 263-34 VII. 3 2 5 41-0 2-02 1-01 303 2467 12-33 37-00 Ukupno 281 37 318 27 9 55-42 5-57 60-99 716-33 70-56 786-89 . tištenosti slabijih debljinskih razreda, a pogotovo najmlađih stabala. Ako i je u tim sastojinama nekad sječeno, vađena su tek najjača i najzdravija stabla. Pad prosječnog godišnjeg prirasta u visinu kod prelaza iz I. u II. debljinski razred sa 16 cm na 9 cm lako se može objasniti tim, da se nakon jedne rijetke sječe, a nakon izvjesnog broja godina gornja etaža sastcjine opet gusto sklopila nad mlađim i tanjim stablima, tako da su ta stabla kroz daljnji dugi niz godina držana u potištenosti. Onim pak stablima, koja su ostala na životu, tek onda kad im je uspjelo probiti se i kad su njihove krošnje došle nakon ponovne sječe ili obamiranjem starih stabala do jačeg svijetla, pojačao se prirast u debljinu i visinu. To se u ovim sastojinama događa tek onda, kad stablo prosječno pređe 35 cm prsnog promjera, a tada znade biti staro već preko 150 godina. Da se karakteristike pojedinih ovdje opisanih smrekovih sastojina jače istaknu, potrebno je, da se rezultati dobiveni detaljnim opisom tih sastojina i razradom podataka sa pokusnih ploha, još i međusobno uporede. Ovom poredbom moći će se zaključiti o vrijednosti pojedinih faktora tih sastojina, t. j . o dobroti tla, visini, prosječnom prirastu i drvnoj masi. Radi što boljeg pregleda i lakše uporedbe konačni podaci dobiveni po ha sa 7 pokusnih ploha, a za 7 različitih sastojina, svedeni su na potpun obrast i svrstani u pregledu 28. Sastojine br. 1, 2, 3, 4 i 6 s obzirom na njihova staništa nalaze se u sličnim prilikama. Prve četiri nalaze se u jasenačkoj kotlini, koja leži u nadmorskoj visini od 600—630 m, dok se sastojina br. 6 nalazi u delničkoj uvali u nadmorskoj visini od 700 m. Tlo je pjeskovito ilovasto i vlažno. Srednja je množina godišnjih oborina u jasenačkoj kotlini oko 2700 m/m, a u delničkoj oko 2800 m/m. Ova sličnost u edafskim i klimatskim faktorima odrazuje se i u gotovo jednakim produkcijama drvnih masa ovih sastojina. I srednje visine sastojina također su gotovo iste i kreću se u uskoj granici od 27 do 28 metara. Prema rečenome zaključuje se, da čiste odnosno pretežno smrekove sastojine u jasenačkoj i delničkoj kotlini uz prosječne starosti od 73 do 100 godina i sa srednjim sastojinskim visinama od 27 do 28 metara daju po ha uz potpun obrast zbroj temeljnica od 63 do 68 m2, drvnu masu deblovine od 790 do 873 m3 i prosječni godišnji prirast od 7 do preko 9 m3. Drugačiju sliku daju smrekove sastojine na Matić poljani kod Mr 317 |