DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1933 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Pregled 23.


Prosjeëne "S" U
visine Zbroj Drvna masa kl


Broj Y


smrekovih


temeljnica: deblovine *G
stabala stabala o


Q * m m2 m:i o »a


1 64 142 1-29 16-70
11 72 19-8 4-00 39-66


III. 216 220 20-92 198-74 0-40 1-43
IV. 84 25-0 12-85 128-34 0-36 1-04
V. 20 28-9 4-71 53-66 037 1-80
VI. 22 31-4 7-75 91-52 0-35 1-95
Ukupno 478 235 5158 528´62 0 35 —


Smreka u mješovitoj sastojim sa jelom u šumskom predjelu Crna Kosa
kod Gomirja (Pr. pl. br. 7).


Ta sastojina leži u nadmorskoj visini između 900 i 1000 m; teren
je rastrgan, kamenit, pun vrtača i razbacanog manjeg i većeg kamenja.
Ekspozicija JI. Medu pukotinama kamenja nalazi se rahlo humusno i
vlažno tlo. Kamenje i pukotine pokrivene su mahovinom, koja sprječava
ishlapljivanje vlage iz tla, tako da je tlo pod mahovinom stalno vlažno.
Korijenje smreke lako prodire u pukotine toga kamenja. Pokrov tla: listinac,
mahovine, trave, Abies, Picea, Pteridium aqüilinum, Asplenum trichomanes,
Heleborus, Fragaria, te Scolopendrium vulgare. Öbrast je 0´9.
Raspodjela je stabala nejednolična. Pomladak u sastojini većinom je jelov,
dok smrekovog malo ima, a i taj je slab i kržljav, jer nema dovoljno
svijetla.


Iz vrijednosti očitanih sa grafikona i iz podataka sa primjerne plohe
(pregled 26) dobiveni su za pojedine debljinske razrede kao i za čitava
sastojinu po hektaru podaci iz pregleda 27.


I ovdje se vrijednosti za prosječne visine i prosječnu starost debljinskih
razreda odnose samo na smrekova stabla. Prosječne se visine
ovih stabala od I. do VI. deblijnskog razreda kreću između 13 i 33*5 metra.
P´odaci za drvnu masu jelovih stabala uzeti su iz lokalnih skrižaljaka.


Smreka je u ovoj sastojini po broju stabala zastupana sa 6S´8%, a
jela sa 31´2%. u gotovo istom su omjeru i njihove drvne mase. ukupni
je broj stabala po ha 724, a zbroj temeljnica 64 m2. Ukupna drvna masa
iznosi po ha 776 m´\ dok prosječni godišnji prirast iznosi samo 3´92 m3.
Izračunana prosječna starost sastojine je 158 godina.


Po broju stabala zastupana su najjače prva tri debljinska razreda
i to sa 74´7//c, dok jači razredi imaju samo 25 3% od ukupnog broja stabala.
Jači debljinski razredi imaju ipak veću drvnu masu, t. j . 55´6%
naprama 44´4% drvne mase slabijih debljinskih razreda.


Dok je u ovoj sastojini smrekovo stablo postiglo srednju dimenziju
I. debljinskog razreda, t. j . prsni promjer od 15 cm, bilo je potrebno
prosječno 81 g. Za prelaz iz I. u II. deb. razr. trebalo je 69 god., iz II. u


III. daljnje 33 god., a iz III. u IV. daljnje 23 god.
Prosječni godišnji prirast smrekovog stabla u visinu od najranije
mladosti do sredine I. debljinskog razreda, t. i. za vrijeme prvih 8 godina,
iznosio je 16 cm. Kod prelaza iz I. u II. debljinski razred isnozio je 9 cm;


315